Uobičajeno, u debati o vaganju interesa privatnosti i sigurnosti, servis uvijek bira protiv privatnosti. Na primjer, kada je u pitanju prikupljanje podataka iz internetskih kablova ili periodi čuvanja telekom podataka. Ovo je drugačije u savjetima servisa kabinetu o “Kontroli ćaskanja”. Privatni razgovori Uz Chatcontrol, EU želi da se bori protiv širenja dječije pornografije i zlostavljanja djece. Namjera je učiniti obaveznim da prodavci mobilnih telefona i/ili dobavljači aplikacija ugrade aplikaciju za skeniranje kako bi vladina agencija mogla izvana provjeriti imaju li ljudi dječiju pornografiju na svojim telefonima ili slati slike zlostavljane ili gole djece u privatnim razgovorima .

Mađarski kompromisni prijedlog EU želi biti u mogućnosti skenirati svu online komunikaciju - uključujući privatne razgovore - kako bi društveni mediji postali sigurniji. Policija bi tada mogla brže intervenisati u slučajevima zlostavljanja. Kao što je onaj nedavno uhapšenog muškarca iz Enkhuizena koji je navodno zaveo stotine mladića da šalju oštre fotografije i video zapise o sebi putem takvih privatnih razgovora. Sljedeće sedmice EU će raspravljati o mađarskom kompromisnom prijedlogu. Usluge kao što su WhatsApp i Signal prisiljene su implementirati softver koji otkriva poznate slike zlostavljanja djece. To bi se uradilo skeniranjem svih fotografija koje korisnici pošalju.

Sigurnosni rizik AIVD piše o planovima: Uvođenje aplikacije za skeniranje na svaki mobilni telefon, sa pripadajućom infrastrukturom i rješenjima za upravljanje, dovodi do opsežnog i vrlo složenog sistema. Ovako složen sistem omogućava pristup velikom broju mobilnih uređaja i ličnim podacima na njima. Rezultirajuću situaciju AIVD vidi kao preveliki rizik za našu digitalnu otpornost (...) Nametanje naloga za otkrivanje dobavljačima end-to-end šifrovane komunikacije podrazumijeva preveliki sigurnosni rizik za našu digitalnu otpornost.

Služba očigledno vjeruje da aplikacija predstavlja rizik da “akteri”, poput stranih obavještajnih službi, mogu dobiti pristup telefonima Holanđana. Na kraju krajeva, ovo zlonamjerne strane stavlja blizu svih podataka svih holandskih korisnika mobilnih telefona, a samim tim i hak gigantskih razmjera. Unutar EU još nije jasno da li će ovaj prijedlog opstati. Holandija je ove sedmice objavila da će se uzdržati od glasanja. Odluka o dalekosežnom prijedlogu odgođena je u junu. Teroristi i kriminalci? Stručnjaci za privatnost i tehnološke kompanije nazvali su Chatcontrol kršenjem privatnosti građana i prijetnjom enkripciji onlajn komunikacija. Drugi problem je što kada se stvori mogućnost da vlada ima pristup telefonima Holanđana, više ne postoje garancije da će se taj pristup koristiti isključivo za skeniranje za zlostavljanje djece. Postavlja se pitanje na koje se samo po sebi daje odgovor: zašto obavještajnim službama ne bi bilo dozvoljeno da love teroriste, a policiji kriminalce? A onda postoji realna opasnost da će svi Holanđani postati osumnjičeni, ili da se barem mogu provjeriti ima li kriminalnih ili terorističkih motiva da bi bili sigurni.

Sukob sa Appleom U pozadini je rastuća titanska bitka između vlada i (obavještajnih) službi s jedne strane i provajdera mobilnih komunikacija kao što su Apple i Meta s druge strane. Kompanije su do sada odbijale da ugrade “stražnja vrata” za policiju i obavještajne službe. Aplikacije kao što su iMessage, WhatsApp i Signal ne mogu se jednostavno „prisluškivati“ zbog end-to-end enkripcije, kao što je to moguće s telefonijom putem mobilnog telefona i mnogim IP komunikacijama. U Sjedinjenim Državama to dovodi do velikih tenzija između, na primjer, milijarde dolara vredne kompanije Apple i savezne vlade, pri čemu savezna vlada također može vršiti pritisak na Apple da sarađuje izvan pravosudnog sistema, na primjer preko Ministarstva finansija . Bivši ministar pravde Dilan Yesilgöz je više puta zauzeo stav da Meta treba da omogući pristup WhatsApp-u, a na toj liniji je i ova vlada. Ova ambicija će nesumnjivo naići na podršku AIVD-a.

Izvor: Crimesite