Najpoznatiji među ovom trojicom, autor bestselera "“Konstantinovo raskršće"”, "“Duge noći i crne zastave"” i sada “"Znamijenje anđela"” Dejan Stojiljković smatra da je razlog tolike popularnosti srpske fantastike taj što se čitaocima smučilo da "svaki put kada se uhvate za knjigu čitaju ono što vide na dnevniku".
"“Srpska književnost bila je tamni vilajet krtog realizma koji se bavio ratovima, 1990ih, posledicama devedesetih, mračnim temama. Naši pisci su zaboravili da niko ne može da opiše užase onoga što se tada dešavalo a u želji da budu veći od života smorili su čitaoce mračnjaštvom, angažovanim i mučnim temama"”, rekao je on Tanjugu.
Stojiljković optužuje pisce da su zaboravili da je i književnost dio industrije zabave i da je ljudima dosadilo da čitaju o mračnim i mučnim dešavanjima.
"“Kada smo se pojavili mi - (Aleksandar) Tešić, Miloš (Petković), ja, ljudima je bila potrebna ta doza opuštanja, čitanja lijepih priča", rekao je on i dodao da su čitaoci fantastike mahom mladi koji imaju iPhone, profile na Fejsbuku i kojima se ne može obraćati kao da su rođeni u vrijeme dva programa televizije.
Kao potvrda njegovih riječi, jedan mladi par kupio je nove knjige Tešića i Petkovića uz komentar da je Tešić onaj što je pisao o monahu Gavrilu (Kosingas) a Petković onaj slatki momak (djevojčin komentar, naravno) koji je napisao “"Vukove sudbine"”.
Sa pojavom prvog djela trilogije Aleksandra Tešića “"Kosingas”" zaživjela je i srpska epska fantastika. I sada postoje mnogi mladi pisci od Stojiljkovića i Petkovića, preko Baneta Jankovića, Nenada Gajića i drugih koji pišu epsku fantastiku na osnovu srpske, odnosno slovenske mitologije.
Tešić smatra da malo kaskamo za svijetom ali da imamo predispozicije, kako u pogledu pisaca tako i u pogledu materije jer naša mitologija ništa ne zaostaje za grčkom.
“Možda je i interesantnija jer je još uvijek živa kroz običaje i rituale, dok su sve ostale mitologije uglavnom izumrle”.
On smatra da je toliki razlog interesovanja za srpsku fantastiku taj što “nismo znali da imamo tako zanimljivu mitologiju”. “Svi smo čitali strane pisce od Tolkina do Martina ali ih nismo osjećali kao svoje već smo ih čitali kao stranu literaturu. "Sada smo otkrili da i naša saksija ima rupu i da i mi imamo našu mitologiju koju osjećamo cijelim bićem, u genima nam je i više uživamo u tome - kako pisci tako i čitaoci"”, rekao je Tešić.
Njegov i Petkovićev izdavač “Portalibris” najviše prodaje upravo nove naslove iz njihovih serijala “"Zmaj i ždral"” i "“Perunov hroničar"” jer, kako kažu i pisci i izdavači, za žanrovce ekonomska kriza ne postoji i to ih i održava.
Mladi Nišlija Miloš Petković, dobitnik nagrade “"Sveta Petka" “ za izuzetan doprinos kulturi grada Niša što je, kaže, izuzetna čast jer “žanrovci rijetko dobijaju nagrade” a on ih i ne priželjkuje pošto su čitaoci najbolja nagrada, na ovogodišnjem sajmu predstavio je svoj novi, peti roman “"Rog slovenskih bogova"” koji je, zapravo, drugi dio trilogije “"Perunov hroničar"”.
Petković je sa prvom trilogijom “"Vukovi sudbine"” već izazvao pažnju publike da bi sa “"Perunovim hroničarem”" privukao i interesovanje i pohvale kritike. Petković kaže da, pošto kod nas ne mogu da se snimaju filmovi poput “"Gospodara prstenova"” ili “"Harija Potera"”, knjiga predstavlja najbolju varijantu “jer je to žanr uz koji klinci zavole čitanje a stariji pobjegnu od prljave, difuzne svakodnevice”.
"“Mi pisci koristimo epsku fantastiku da podsjetimo na naše korijene, slovensku mitologiju. Treba da njegujemo te korijene, kao što rade Grci. Ne mislim treba da sve komercijalizujemo ali djeca prije treba da znaju o Perunu ili Oblicihu nego o Heraklu ili Zevsu"”, rekao je on Tanjugu.
Iskusni žanrovac, pisac i izdavač Goran Skrobonja oduševljen je što se pojavilo toliko mnogo mladih autora okrenutih fantastici. “Okrenuti su našoj tradiciji i vješto koriste podatke o slovenskoj mitologiji, srpskoj istoriji I prave fantastične priče”, rekao je on. “
"Oduševljen sam pošto kada sam ja bio mlad pisac kao oni, nisam mogao ni da pretpostavim da će fantastika biti ovoliko popularna i da će domaći izdavači biti spremni da objave ovakva djela koja će se probiti na top liste i osvojiti ugledne nagrade".
(Izvor:B92)
