U EU svake godine više od osam milijardi kesa ne završi tamo gdje treba, već u prirodi, što ima ogromne ekološke, ekonomske i socijalne posljedice.

Svaki građanin EU iskoristi u prosjeku gotovo 200 plastičnih kesa godišnje ali se potrošnja znatno razlikuje od zemlje do zemlje pa Danac i Finac upotrijebe prosječno četiri, a Poljak, Portugalac i Slovak po 466 kesa.

Prema prijedlogu Komisije, članice EU moći će da izaberu najpogodniji način za smanjenje upotrebe lakih plastičnih kesa, uključujući naknade, postavljanje nacionalnih ciljeva ili ograničenje prodaje.

"Neke članice su već postigle dobre rezultate u smanjenju upotrebe kesa. Ako ih ostale članice budu slijedile, mogli bi da smanjimo ukupnu potrošnju u EU za 80 odsto u poređenju sa sadašnjom", ocijenio je evropski komesar za životnu sredinu Janez Potočnik.

Prijedlog Komisije zapravo nosi izmjene direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu.

Prva izmjena podrazumijeva da će članice morati da usvoje mjere za smanjenje potrošnje plastičnih kesa tanjih od 50 mikrona, jer se one rijetko koriste ponovo, kao što je slučaj sa onim debljim, dok se druga tiče ekonomskih instrumenata za smanjenje potrošnje.

Komisija ističe da su mjere za smanjenje korišćenja plastičnih kesa, poput naknada, dale ohrabrujuće rezultate u nekim članicama, što dokazuje da je upotrebu kesa moguće smanjiti.

Bacanje plastičnih kesa ima ekološke efekte (zagađuje vazduh, vodu, zemljište, more, doprinosi smanjenju biodiversiteta), ekonomske (gubitak sirovina, gubici onih koji se bave reciklažom, troškovi za čišćenje) i socijalne (gubitak estetike pejzaža, potencijalni efekti po ljudsko zdravlje).

Od plastičnh kesa posebno strada morski svijet i Komisija procjenjuje da 94 odsto ptica koje žive u oblasti Sjevernog mora u stomaku ima plastiku.