Naime, u toj ustanovi nalazi se 4.500 predmeta, a zaposleni aktivno rade na promociji i očuvanju kulturne baštine Limske doline.
„Smatrali smo da je ovakav vid prezentacije i popularizacije muzejskog materijala i rada ujedno i najbolji način komunikacije sa korisnicima naših usluga i publikom“, rekao je Raičević.
Kako kaže, ideja o izradi veb sajta muzeja je postojala i ranije, ali je nedostatak finansijskih sredstava sprečavao njeno realizovanje.
„Projektom 'Moj grad-moj muzej, konkurisali smo kod Vladine Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću, za šta su odobrena sredstva i na taj način stekli uslove za ostvarenje ideje. Pored izrade veb sajta, realizovali smo i niz drugih aktivnosti pomoću tog projekta“, objašnjava Raičević.
On smatra da je prezentacija zbirki putem društvenih mreža i veb sajta jako značajna za muzej, jer taj vid komunikacije utiče na veću popularnost, bolju posjećenost i prepoznatljivost muzeja kao čuvara kulturne baštine.
Brojne postavke
Posjetioci zainteresovani za prošlost Bijelog Polja i limskog kraja mogu uživati u arheološkoj, etnografskoj, istorijskoj, numizmatičkoj i umjetničkoj zbirci Muzeja.
„Pored stalne postavke muzeja i tradicionalnih manifestacija, kao što su 'Bjelopoljsko likovno proljeće', 'Slikarsko stvaralaštvo učenika osnovnih škola' i 'Noć muzeja', Zavičajni muzej organizuje i povremene izložbe, promocije knjiga, predavanja, rezentacije, koncerte i slično“, rekao je Raičević.
On je kazao da je u planu proširenje izložbenog prostora izgradnjom ljetnje pozornice u dvorištu muzeja, čime će se stvoriti mogućnost za izlaganje novih zbirki.
Promocija kroz brojne projekte
„Zavičajni muzej je organizator više samostalnih projekata koji se realizuju sredstvima Ministarstva kulture i Vladine Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću, kao što su 'Narodni vez Bijelog Polja', 'Vodič kroz Zavičajni muzej Bijelo Polje' i 'Moj grad-moj muzej'", objašnjava Raičević.
Kako kaže, bjelopoljski muzej je i učesnik značajnih državnih projekata 'Evidencija nematerijalne kulturne baštine na teritoriji Crne Gore' i 'Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore', koje organizuje Ministarstvo kulture.
Zgrada muzeja svjedok istorije
Zavičajni muzej je osnovan 31. januara 1957., sa ciljem da prikaže razvoj kulture, istorije i umjetnosti Bijelog Polja.
Zgrada u kojoj se danas nalazi svojevrsno je kulturno dobro, građena u periodu 1897 – 1905. za potrebe Ruždije, turske svjetovne, četvorogodišnje državne škole, čiji rad je trajao sve do oslobođenja Bijelog Polja od turske vlasti 1912.
Poslije tog perioda, Ukazom kralja Aleksandra 1926. u zgradi današnjeg Muzeja osnovana je Niža realna gimnazija, a početkom Drugog svjetskog rata u njoj je bio smješten garnizon italijanske vojske i samim tim pretvorena u jednu vrstu kasarne, da bi u poslijeratnom periodu, sve do osnivanja Zavičajnog muzeja, služila za potrebe Škole učenika u privredi i Dječijeg vrtića.
(Izvor:RTCG)
