I dok su tim potezom Tbilisi i Kišinjev napravili veliki korak u približavanju Briselu, a visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Ketrin Ešton kazala da su Ukrajini vrata Unije i dalje otvorena, ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič odlučio se za približavanje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Ovo je bilo i očekivano s obzirom na to da je Putin uoči samita u Vilnijusu jasno poručio da bi potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini između EU i Ukrajine bilo prijetnja ruskoj ekonomiji jer bi Rusija bila preplavljena jeftinom evropskom robom.

Pretpostavlja se i da je Putin Janukoviču jasno poručio da će potpisivanje sporazuma s Briselom uticati i na odnose dviju zemalja u području energenata, što bi za Ukrajinu bilo pogubno. Jučerašnjim nepotpisivanjem sporazuma Kijev je i definitivno odlučio okrenuti se Moskvi pod izgovorom da želi bolje uslove sporazuma i kako ima vremena za potpisivanje.

– Ne pristajemo na ruski veto u saradnji s bivšim državama SSSR-a. Vrijeme ograničenog suvereniteta je prošlo – poručio je predsjednik EK Žose Barozo. U susjednoj pak Srbiji strahuju da bi se i oni uskoro mogli naći u sličnoj poziciji kao Ukrajina, odnosno prigovaraju da se Rusija prema njima ponaša kao da su ruska gubernija. Ruski veleposlanik u Beogradu Aleksandar Čepurin izjavio je da bi bila potpuna glupost da Srbija moli za ulazak u NATO, što je u Beogradu protumačeno kao miješanje u unutrašnja politička pitanja Srbije.

Među najglasnijim kritičarima je Vuk Drašković koji kaže da je “Srbija u opasnosti da postane nova Ukrajina”. Situaciju vezanu za EU, Ukrajinu i Rusiju komentarisao je u Vilnijusu i predsjednik hrvatske Vlade Z. Milanović koji je kazao kako ne misli da je nepotpisivanje sporazuma poraz evropske diplomatije. – Ukrajina će ipak na kraju potpisati, vjerovatno na proljeće. Kriza između Rusije i Ukrajine svake godine izbije prije sezone grijanja – zaključio je.