Naslijeđenu mudrost “Nemoj dugo biti vani na hladnoći, prehladićeš se” iz zime u zimu mnogi roditelji ponavljaju djeci. No ta bakina lekcija neće vas sačuvati od prehlade, kaže za 24sata.hr otorinolaringolog D. J. Verret. Početak prvih zimskih padavina pravi je trenutak da padnu i ti ukorijenjeni mitovi o zimi te njenom uticaju na zdravlje.

Za razliku od toplih, sunčanih dana, hladno je vrijeme na lošem glasu jer asocira na prehlade, gripu i depresiju. Doda li se tome još i praznični stres, popis zimskih “nuspojava” mogao bi pokvariti zimske radosti. No vratimo se mitu s početka priče u kojem, tvrde stručnjaci, nema istine.

Bezbrižno uživajte na snijegu i u zimskim šetnjama jer se nećete prehladiti ako ste dugo vani kad su temperature ispod nule. Iako štipa za obraze, hladnoća nije ni u kakvoj vezi s rizikom od prehlade.

- Prehladu uzrokuju virusi ili bakterije koji se zimi pojačano šire, ali ne zbog boravka na vazduhu, nego u zatvorenim prostorima, u kojima smo u bliskom kontaktu s ljudima - ističe dr. D. J. Verret.

- Upravo je izlazak iz kuće te boravak na svježem zimskom zraku najbolja prevencija protiv prehlade jer vas čini manje osjetljivima na neugodne mikrobe koji vrebaju u prostorima kroz koje prolazi mnogo ljudi - dodaje otorinolaringolog Verret.

Mit: Kokošja supa liječi sve

S naraštaja na naraštaj prenosi se mit o ljekovitim moćima kokošje supe. Iako nije čudotvorna i neće vas izliječiti od gripe, u tome mitu ipak ima i istine, tvrdi dr. Sharp. Dokazano je kako pozitivno utiče na imuni sistem odnosno agregaciju neutrofila, bijelih krvnih ćelija koje su prva linija odbrane tijela protiv bakterija i gljivica. Vruća supa osigurava potrebnu tečnost te smiruje upaljeno grlo, no ipak nema ljekovita svojstva koja mogu pomoći u borbi protiv gripe.

Mit: Zimi koži ne treba UV zaštita

Iako je hladno i oblačno, to ne znači kako vam ne treba krema sa zaštitnim faktorom, upozorava dermatolog Debra Jaliman. Iako zimi nema mnogo sunčanih dana, UV zraci su itekako prisutni te se preporučuje upotreba kreme sa zaštitnim faktorom 30. Najbolji su izbor UVA i UVB blokatori koji sadrže cink ili titan.

Mit: Dok je kapa na glavi, bit će ti toplo

To je uglavnom samo mit. Toplinu gubimo kroz bilo koji dio tijela koji nije zaštićen odjećom te je izložen spoljnim uticajima. Stoga se ne brinite ako ste zaboravili staviti kapu, niste izloženi većem zdravstvenom riziku. Kapa je, naravno, zimi dobro došla, no nije nužna pri svakome kratkom izlasku iz kuće. Od kape je mnogo važniji topli kaput.

Mit: Ne mogu ozebsti ako nije -20 ˚C

Ozebline mogu nastati i kad je temperatura oko 0˚C, upozorava dermatologinja dr. Debra Jaliman. Kad koža postane hladna ili mokra, može blago utrnuti te se na njoj mogu pojaviti plihovi. Nakon samo pola sata boravka u hladnim i vlažnim uslovima možete dobiti ozebline. Ako nakon nastanka mjehurića koža na mjestima pocrni te postane neosjetljiva na hladnoću, mogu se oštetiti živci, a posljedica može biti i gubitak ozeblog prsta.

Vani se vježba kada su topli dani

Zimi se pripisuju i neka pozitivna svojstva te ljudi često misle kako smo za hladnih dana pošteđeni neugodnih i dosadnih alergija, no to je tek prazan mit.

- Onima koji pate od alergija zima donosi dobre i loše vijesti - kaže otorinolaringolog D. J. Verret. Ako ste alergični na polen, zima će vam donijeti olakšanje, ali ako ste osjetljivi i na neke alergene u zatvorenim prostorima, kao što su grinje ili dlaka kućnih ljubimaca, alergija vam se može dodatno pojačati. Stoga budite oprezni jer kijanje i kašljanje nisu uvijek posljedica sezonskih virusa nego razbuktalih alergija.

- Zbog sivog, tmurnog neba, hladnoće i prazničnog stresa pretpostavljamo da se zimi znatno povećava rizik od depresije. No to nije tačno - objašnjava dr. John Sharp. Ako ste zimi tužni, imajte na umu da je takozvana božićna potištenost kratkotrajna. Muči li vas nesanica te ste razdražljivi, moguće je da imate sezonski afektivni poremećaj, čiji su simptomi slični depresiji.

Glavni su uzrok kraći dani i ružno vrijeme te smanjena fizička aktivnost. Zato izađite iz kuće ako to vrijeme dopušta. Najbolje su prijepodnevne šetnje kad ima najviše sunčeve svjetlosti, a ako ste aktivni rekreativac, ni zimi se nemojte odreći vježbanja.

Mit: Grip je jaka prehlada

Grip može imati simptome jake prehlade, no za razliku od prehlade, grip je mnogo opasniji te uzima žrtve. Samo u Americi svake godine od njega umire oko 36 000 ljudi, a preko 200 000 oboljelih je hospitalizovano.

Mit: Zimi je vrlo važno više spavati

U hladna zimska jutra pomisao na dugo spavanje u toplom krevetu zvuči privlačno, no tehnički našem tijelu zimi ne treba više sna, napominje dr. Sharp. Pospanost je posljedica nedostatka sunčeve svjetlosti. Dani su kraći te je u redu ako u krevet odete nešto ranije, no ne pretjerujte sa spavanjem jer ono stvara još veću pospanost tokom dana.

Mit: Antibioticima se najbolje liječi grip

Antibiotici su djelotvorni u borbi protiv bakterija, ali ne i protiv virusnih infekcija poput gripa. No kao komplikacija gripa može nastati i bakterijska infekcija. Ako se grip oduži,posjetite ljekara.

Mit: Ako ste dobro, niste zarazni

Netačno - gripu možete dobiti jedino ako ste bili izloženi virusu gripe. Iako se sezona gripe podudara s dolaskom hladnog vremena, gripu nećete dobiti ni ako izađete na zimu vlažne kose ili bez kaputa.

Mit: Groznicu treba "izgladnjivati"

Ako imate gripu ili prehladu praćenu visokom temperaturom, morate piti više tečnosti, no nema pravila o tome trebate li jesti više ili manje. Iako možda nemate apetita, izgladnjivanjem ne postižete ništa, a oskudna vam prehrana neće pomoći da se osjećate bolje.

Mit: Suva koža je samo bezopasna zimska gnjavaža

Svrab i perutanje kože iritantna su i neugodna posljedica hladnoće i suvog vazduha, no nikako ih ne treba zanemariti kao bezopasnu nuspojavu zime, upozorava dermatologinja Debra Jaliman. Naime, kada koža postane suha na njenoj površini nastaju sitne pukotine koje su otvorena vrata za infekcije. Djelujte preventivno te kožu hidratizirajte dva puta na dan, nakon tuširanja i prije odlaska na spavanje, a djelovima koji su posebno skloni isušivanju osigurajte i dodatnu dozu hidratacije tokom dana.

Mit: Zimi ne treba vježbati

Vani je hladno te možda niste motivisani za trčanje, no ako mislite kako je vježbanje na hladnoći loše za zdravlje, griješite. Itekako je poželjno održati kontinuitet vježbanja, ali trening treba biti lakši i sporiji.

- Prije vježbanja dobro se zagrijte. Na primjer, prije trčanja lagano pješačite 5 - 10 minuta te izbjegavajte velike uspone prije no što se tijelo prilagodi temperaturama - savjetuje dr. John Sharp.