Duvan ubio više ljudi nego oba svjetska rata zajedno
Ilustracija

Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije

Duvan ubio više ljudi nego oba svjetska rata zajedno

Čitamo brojna istraživanja već godinama o tome da je duvan, dim i sve u vezi sa nikotinom najveći ubica modernog doba. Da li je tako? Da li je duvan veći "ubica" od ratova koji su vođeni na primjer samo tokom XX vijeka?

Da li su mali papirni cilindri napunjeni duvanom zaista krivi za više smrti od smrtonosnih metalnih cilindara?

Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization/WHO), duvan je uzrokovao 100 miliona smrti tokom XX vijeka. Različite su procjene koliko žrtava je odnio Drugi svjetski rat, ali svi su saglasni da broj nije manji od 8,5 miliona i da nije veći od 16,5. Ova procjena obuhvata i vojne i civilne žrtve.

Drugi svjetski rat bio je gotovo duplo smrtonosniji od prvog – procjene su da je poginulo između 40 i 72 miliona ljudi. Ni ta brojka nije ni blizu "učinka" duvana.

Koju god procjenu da uzmete u razmatranje, duvan je kriv za mnogo više smrtnih slučajeva nego oba velika rata XX vijeka zajedno.

Ovo je trenutak kada mit prestaje, a realnost preuzima glavnu scenu... Bar 69 miliona ljudi ubijeno je u velikim sukobima i ratovima tokom XX vijeka. Taj broj je više nego dvostruko veći ako se u obzir uzme najveća (najgora) procjena. Cinici bi rekli da je taj broj i tri puta veći, s obzirom da je za ovu analizu korišćena Wikipedia kao ključni izvor.

SZO je napravila mapu zemalja u kojima duvanske kompanije daju besplatne cigarete djeci od 13 do 15 godina. To je praksa koja je uzela maha u mnogim djelovima svijeta. To je jedan od razloga zašto SZO koristi riječ "epidemija" da opiše bolesti izazvane duvanom na bilo koji način i upozorava da "ako se sadašnji trend nastavi, do kraja XXI vijeka boj mrtvih od duvana mogao bi da bude 1 milijarda."

Po podacima Kampanje protiv usamljenosti, otuđenost/alijenacija je "opasna po naše zdravlje baš kao i da pušite 15 cigareta dnevno". Svoje mišljenje baziraju na studiji koja je objavljena 2010. godine i koja sugeriše da "socijalizacija, ili njeno odsustvo, predstavlja veliki rizik za zdravlje – i da se po učinku gotovo približava pušenju...

(Izvor:B92)