Uoči početka samita Evropske unije, hiljade demonstranata blokirale su saobraćaj u centru Brisela, prenosi Al Jazeera.
Dvodnevni samit lidera članica Evropske unije počinje danas u Briselu, a od ranih jutarnjih sati traju masovni protesti građana, koji su blokirali sve ceste koje vode ka institucijama EU-a u glavnom gradu Belgije.
Demonstracije je organizirao tzv „Savez D19-20“, a riječ je o građanskom pokretu koji podržavaju brojni sindikati i nevladine organizacije.
Glavni cilj ovih protesta je izražavanje zabrinutosti građana zbog ekonomskih mjera štednje. Demonstranti, takođe, izražavaju stav protivljenja protiv aktuelnih pregovora EU-a o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Demonstranti najavljuju da će pokušati „maksimalno da ometaju“ održavanje Samita, a očekuje se da protesti traju cijelog dana. Belgijska policija očekuje okupljanje više od 10.000 demonstranata.
Pet najprometnijih raskrsnica u centru Brisela je blokirano, a saobraćaj je obustavljen još od jutros.
Teme samita
Čelnici zemalja članica Evropske unije na samitu će razgovarati o ekonomskim pitanjima, bankovnoj uniji, sigurnosnoj i odbrambenoj politici, te potvrditi zaključke o proširenju EU-a.
U srijedu, dan prije samita, razgovorali su ministri finansija zemalja članica, pokušavajući dogovoriti sve pojedinosti drugog stupa bankovne unije.
Samit će početi raspravom o Zajedničkoj sigurnosnoj i odbrambenoj politici, koja na dnevnom radu sastanaka na vrhu nije bila od 2008. godine.
Na raspravi će kao gost učestvovati generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmusen.
Tokom radne večere čelnici će, u prisustvu predsjednika Evropske centralne banke Marija Draghija, raspravljati o ekonomskoj situaciji, dovršetku bankovne unije, te o sistemu partnerstava za rast, zapošljavanje i konkurentnost.
Partnerstva umjesto aranžmana
Partnerstvo za rast, zapošljavanje i konkurentnost novi je termin za ono što se proteklih dana i sedmica nazivalo ugovorni aranžmani.
Riječ je o sistemu po kojem bi zemlje članice sklapale ugovore, odnosno partnerstva za rast, zapošljavanje i konkuretnost sa evropskim institucijama o provedbi reformi, a u zamjenu bi dobile finansijsku podršku.
Ta partnerstva trebala bi biti namijenjena za zemlje eurozone, ali i otvorena za sve članice EU-a.
Čelnici zemalja članica trebali bi u svojim zaključcima zadužiti predsjednika Evropske komisije Josea Manuela Barrosa i predsjednika Evropskog vijeća Hermana Van Rompuya da za samit u junu 2014. godine pripreme detaljan prijedlog o tome kako bi taj sistem funkcionirao i odakle bi dolazio novac kao podrška za reforme.
U nacrtu zaključaka se navodi da bi sistem partnerstava bio uključen u Evropski semestar, te da bi bio otvoren za sve zemlje, osim onih koje se nalaze u postupku prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, postupku prekomjernog deficita ili koje su u programu finansijske pomoći eurozone.
Hrvatska bi mogla sklopiti takvo partnerstvo tek kada izađe iz postupka prekomjernog deficita.
Mehanizmi solidarnosti
Sistem bi uključivao mehanizme solidarnosti, koji bi pružali prikladnu podršku zemljama članicima koje sklope ugovorni aranžman, to jest pomoć za investicije koje bi poticale rast i stvaranje radnih mjesta.
Taj sistem ne bi uključivao finansijske obaveze zemalja koje ne učestvuju u njemu i ne bi bio povezan s višegodišnjim evropskim budžetom.
Pitanje kako će se finansirati mehanizmi solidarnosti - povoljnim zajmovima, dotacijama, jamstvima - ostaje otvoreno i to bi trebali razraditi Barroso i Van Rompui za junski samit.
U petak će čelnici potvrditi zaključke o proširenju, koje su ministri vanjskih poslova prihvatili u utorak.
Zaključeno je da Srbija otvori pristupne pregovore u januaru sljedeće godine, a da bi Albanija u junu sljedeće godine mogla dobiti kandidatski status, ako nastavi s reformskim trendom.
