Šećer kao glavni krivac epidemije gojaznosti
Nedavne su naučne studije ukazale da je šećer, a ne masnoće u ishrani, glavni razlog epidemije gojaznosti modernog doba. Ljudi danas unose dvostruko više šećera nego prije 30 godina, dokazano je kako šećer stvara zavisnost. Dopuštena mjera šećera koju treba unositi na dan je oko 10 malih kašika ili 50 g, ali većina ljudi unosi i do dvostruko više.
Energiju daje samo nakratko, poslije nastupa još veći umor
Nakon svakog obroka, gušterača proizvodi hormon insulin koji treba izdvojiti šećer iz namirnica u krvotok kako bi iz njega nastala energija. Ali obrok temeljen na slatkom, poput velikog komada torte, sladoleda ili čokolade, izaziva otpuštanje velike količine insulina. Studija Univerziteta Cambridge je utvrdila da to blokira oreksine, moždane ćelije koje upravljaju osjećajem budnosti, zbog čega nam se nakon veće količine šećera spava.
Šećer može biti uzrok srčanog udara
Šećer je loš za zdravlje srca, čak i za ljude koji su u dobroj formi, upozorava kardiolog dr. Aseem Malhotra. Pojačan unos šećera dovodi i do povećanja mokraćne kisjeline u krvi, što rezultira i povećanjem krvnog pritiska te povećava rizik od srčanog udara. To se događa i kod ljudi normalne težine, objašnjavaju doktori.
Šećer može uzrokovati demenciju
Pad šećera u krvi nakon većih slatkih obroka uzrokuje glavobolju, pa i česte migrene. One utiču i na kvalitetan noćni odmor te mijenjaju rutinu spavanja, što utiče i na moždane procese. Osim toga, stalno povišenog nivoa šećera u krvi dokazano povećavaju rizik od demencije u srednjem i starijem dobu.
Zbog šećera se češće ide u WC
Jedan od jasnih pokazatelja povećanog nivoa šećera u krvi je potreba za češćim mokrenjem, kaže urolog Shamim Khan. Ako čovjek unosi više šećera nego li to njegovo tijelo može podnijeti, višak se eliminiše mokraćom. Objašnjava kako i previše šećera u ishrani potiče nastanak gljivičnih infekcija koje se hrane šećerom.
Šećer podstiče nadutost
Voćni šećer fruktoza koji se često dodaje industrijski procesuiranoj hrani lako prouzrokuje probavne probleme, a pogoršat će simptome bolesti poput sindroma iritabilnog crijeva. Gastroenterolog Peter Whorwell objašnjava kako se fruktoza dodaje kao zdravija opcija koja sadrži manje kalorija, ali cijena je više probavnih smetnji poput nadutosti, plinova i iritacije crijeva.
Šećer šteti jetri baš kao alkohol
Sve kalorije koje tijelo ne sagori jetra skladišti u obliku masnoća, što s vremenom može dovesti do nastanka bolesti masne jetre. Danas svaki peti odrasli čovjek ima masnu jetru, a stanje je češće kod muškaraca. Ako se oboljeli ne pridržavaju pravila zdrave ishrane te unose velike količine šećera, bolest može dovesti i do ciroze iako uopše ne piju alkohol, objašnjavaju stručnjaci.
(Izvor:Avaz)
