Ako na etiketi namirnice piše da je zdrava, onda je najvjerovatnije riječ o rafinisanom proizvodu sa velikim količinama šećera, skroba i vještačkih boja.
Prehrambeni trendovi doveli su do toga da neke namirnice postanu hvaljene od strane brojnih stručnjaka, bez konkretnog dokaza o prednostima njihovog konzumiranja.
Postoji cijeli spisak „zdravih namirnica“ koje su se na vrlo sumnjiv način zaradile tu etiketu.
1 . Voćni sokovi
Omotnice sa slikama svježe iscijeđenog voća skrivaju pravu istinu, a to je da u tom proizvodu nema ništa više od vode, šećera i vještačkih boja. Čak ako i na etiketi piše 100 postotni udio voća, to ne znači da je taj sok zadržao izvorne vitamine. Sok od narandže sadrži isti procenat šećera kao i Coca-Cola.
Takav proizvod nema nikakvih vlakana, a ne treba ni da ga žvaćete, što na kraju nije ništa drugačije od unošenja velikih količina tečnog šećera. Osim hiperglikemije, takva štetna navika dovodi i do dijabetesa tipa II., a povezana je i sa brojnim kardiovaskularnim bolestima, piše EatLocalGrown.com.
2. Cijele žitarice
Žitarice punog zrna su znatno bolje od proizvoda od rafinisane pšenice, ali to ne znači da bi i dalje trebalo da ih unosimo na dnevnoj bazi. Davanje prednosti cijelim žitaricama neki stručnjaci upoređuju sa pušenjem filtriranih cigareta umjesto onih bez filtera.
Pšenica je glavni izvor glutena u ishrani, a milioni ljudi nisu ni svjesni da su osetljivi na gluten.
Imunološki sistem takvih pojedinaca napada gluten u probavnom sistemu. To može dovesti do oštećenja probavnog trakta, boli, nadutosti, umora, neredovne stolice i brojnih drugih simptoma. Jedna studija pokazala je da gluteinska vlakna mogu dovesti do manjka vitamina D jer telo troši zalihe tog dragocenog vitamina za razgradnju pšeničnih vlakana.
Druga studija pokazala je da pšenična vlakna podižu nivo izuzetno štetnog LDL holesterola i do 60 odsto.
3. Nektar agave
U radnjama zdrave hrane često se mogu pronaći proizvodi koji su zaslađeni nektarom agave. Ovaj zaslađivač smatra se zdravom alternativom za šećer zbog niskog glikemijskog indeksa.
Međutim, problem ovog popularnog nektara je što sadrži neprirodno visoke količine fruktoze. Previše fruktoze u ishrani dovodi do brojnih problema, naročito kod ljudi koji ne vježbaju. Sva fruktoza se razgrađuje u jetri i ako je zasićena tim prirodnim šećerom, jetra će je pretvoriti u mast.
To može dovesti do masne jetre, kao i do brojnih metaboličkih problema poput otpornosti na hormone insulina i leptina, što dovodi do dijabetesa.
U prirodnoj fruktozi ima 50 odsto šećera, a u nektaru agave čak 90 odsto, što govori da je agava čak i štetnija od šećera.
4 . Sportska pića
Sportska pića su dizajnirana za sportiste koji su završili sa intenzivnim naporom u kojem su izgubili velike količine glikogena i tečnosti. Sportska pića sadrže elektrolite s velikim količinama natrijuma koji se izgubi znojenjem.
Sportska pića uopšte ne bi trebalo da budu u slobodnoj prodaji, osim u slučaju neredovne ishrane i intenzivnog vježbanja. Energetsko piće sadrži nevjerovatnih 30 grama šećera, a tečnom šećeru nije mjesto u zdravoj i uravnoteženoj ishrani.
5 . Biljna ulja
Kada se svijetom proširio strah od zasićenih masti, istog trenutka se povećala konzumacija svih vrsta biljnih ulja. Tako se povećala potrošnja industrijskog sjemena, kao i biljnih ulja poput sojinog, kukuruzno te ulje sjemenskog pamuka. Ova se ulja dobijaju oštrim metodama obrade i uključuju visoku temperaturu i otrovna otapala.
Ona takođe sadrže velike količine omega-6 masnih kiselina, koje konzumiramo više nego ikada ranije. U mesu i orasima postoje sve masne kiseline koje su nam potrebne u ishrani, a kao što svi znamo, svako preterivanje dovodi do posljedica. Konzumacija previše takvih masti može dovesti do upale, koja je vodeći uzrok mnogih hroničnih bolesti.
Ova ulja odlaze u naše masne naslage i ćelijske membrane, gdje su vrlo osjetljiva na oksidaciju i oštećenja. Industrijska biljna ulja (osim maslinovog), koje nalazimo na policama trgovačkih centara, sadrže do 4,2 odsto izuzetno štetnih transmasnih kiselina u svom sastavu.
Mnogi stručnjaci vjeruju da je veća konzumacija biljnih ulja povezana sa upalama koje su dovele do epidemije zapadnih bolesti.
6. Proizvodi s niskim procentom masti i bezmasne namirnice
U poslednjih 15 godina svjedoci smo propagande protiv zasićenih masti za koje se dokazalo da su bezopasne. Rezultat takve kampanje bili su „zdravi“ proizvodi s niskim procentom masti ili bez masti.
Jedini je problem je što je hrana, kojoj je uklonjena masnoća, bila skoro pa nejestiva.
Prehrambena industrija potom je svoje namirnice proizvodila s hemikalijama, vještačkim zaslađivačima i velikim količinama šećera. Na taj način uništena je savršena namirnica poput jogurta.
7. Bezglutenski fast food
Mnogi ljudi su počeli da izbjegavaju gluten, protein koji se nalazi u pšenici, raži i ječmu, što je iskoristila prehrambena industrija i počela izbacivati mnoge „zdrave namirnice“ bez glutena.
Umjesto glutenskih žitarica, kao alternativu su počeli koristiti skrob. Te namirnice su izuzetno rafinisane i u njima gotovo da nema nutrijenata, a isto kao i glutenske žitarice, podstiču rast šećera u krvi. Takve namirnice zasićene su šećerom i vještačkim bojama, iako na takvim namirnicama piše da ne sadrže gluten.
8. Margarin i lažni puter
Histerija koja je tražila bezmasne proizvode, odgovorna je i za namirnice koje su trebale biti alternative puteru. Proizvod takve potražnje je margarin koji je transmasne kiseline zamjenio prerađenim biljnim uljima.
Prirodni zdravi puter tako je zamjenjen sa prerađenim margarinom koji su neke studije direktno povezale sa povećanim rizikom od srčanih oboljenja.
9. Energetske pločice
Za energetske pločice važi isto pravilo kao i za sportske napitke – namjenjene su isključivo sportistima nakon povećanog fizičkog napora.
10. „Zdrave“ žitarice za doručak
Većina prerađenih žitarica za doručak nije zdrava, nego je krcata šećerom i rafinisanim ugljenim hidratima. Proizvođači takvim proizvodima dodaju sintetičke vitamine i male količine cijelih žitarica, nakon čega takav proizvod reklamiraju kao „zdravu hranu“.
Svi ti proizvodi obično dolaze sa etiketom punog zrna ili kao proizvod s malim procentom masnoće, a u isto vrijeme, ako pogledate spisak sastojaka, vidjećete da su krcate šećerom.
Ako na etiketi namirnice piše da je zdrava, onda je skoro sigurno riječ o rafinisanom proizvodu s velikim količinama šećera, skroba i vještačkih boja.
(Izvop:Dnevno.hr)
