Svakog dana provedemo i po nekoliko sati ispred monitora računara, laptopa, tableta... Kompjuter je postao sastavni dio života modernog čovjeka, ali je isto tako sve češće i uzročnik problema sa vidom, koji se javlja kod svih generacija.
Bez kompjutera rijetko koji posao danas može da se obavlja, ali upravo dugo izlaganje monitoru je ono što najviše škodi očima. Svjedoci smo da većina ljudi, naročito mladih, provodi veliki dio radnog, ali i slobodnog vremena ispred računara. Zbog toga, prije ili kasnije počinju da osjećaju posledice ovakvog ponašanja, a često nisu ni svjesni da je uzrok kompjuter – objašnjava oftalmolog dr Đorđe Kontić, profesor sa Medicinskog fakulteta.
* Koji su simptomi prekomjernog rada na računaru?
- Zamor i glavobolja posle radnog vremena, peckanje, težina i suvoća u očima. Sve ovo zajedno smanjuje radni efekat i kvalitet života. Istovremeno, javlja se i preosjetljivost na svjetlost, bolovi u očima i zamućenost vida, koji ostaje izvesno vrijeme i nakon prestanka rada. Prisutan je i čitav niz drugih smetnji. Među njima, najčešći su bolovi u ramenima, vratu i leđima, pri čemu se uzrok nekada teško utvrđuje, jer se obično misli da su posledica nepravilnog položaja koji se zauzima pri radu na računaru.
* Mogu li ove neprijatne promjene da se spriječe?
- Preventivno može dosta toga da se uradi. Ako dolazi do brzog zamaranja prilikom rada na kompjuteru, trebalo bi provjeriti vid kod očnog ljekara, korigovati naočare ukoliko se nose, a ponekad je dovoljno samo promijeniti dioptriju da bi smetnje nestale. Takođe je važno da su stakla na naočarima čista i kvalitetna, da ne deformišu sliku. Kada osoba nosi kontaktna sočiva, onda je neophodno da treptanje bude nešto češće, jer se sa svakim treptajem sloj suza ispod sočiva obnavlja. Posebno je važno da se nose kontaktna sočiva u okviru predviđenog roka trajanja, a nikako duže od toga.
* Da li monitori računara zrače
Savremeni monitori i televizori imaju nivo zračenja koji je potpuno bezopasan, kako za djecu tako i za trudnice, zbog čega nije potrebno koristiti nikakve dodatne zaštite. Za rad su pogodniji monitori sa većim i ravnim ekranom. Visina očiju trebalo bi da odgovara gornjoj ivici ekrana, a ekran da bude malo nagnut pozadi. Ukoliko sjedate na radno mjesto koje nije vaše, prilagodite sebi visinu stolice, kao i položaj monitora. To će znatno smanjiti moguće tegobe, pogotovo ako se čitavo radno vrijeme ili najveći dio provodi za računarom. Takođe, veličinu fonta na ekranu bi trebalo prilagoditi sopstvenom vidu.
* Pri kakvom osvjetljenju je najbolje raditi na kompjuteru?
- Najpogodnije je prirodno osvjetljenje, ali ne i da sunčeva svjetlost direktno pada na ekran. Vještačko osvjetljenje ne smete da uperite u ekran, jer će tako da pravi refleksije od lampe na ekranu. Čak i minimalno treperenje neispravnog neona u prostoriji može značajno da oteža rad, izazove brzo zamaranje i rano javljanje tegoba. Takođe, nikako ne bi trebalo raditi u mraku, a da lampa direktno osvjetljava ekran. Važno je i da se tastatura jasno vidi. Obratite pažnju da kontrast, osvijetljenost i rezolucija ekrana budu pravilno podešeni. Posebno kod ekrana sa touch screenom. Na njemu se pored prašine mogu naći i ostaci hrane ili krema, što takođe doprinosi da slika nije dovoljno jasna, zbog čega se zamaranje češće javlja. Pažljivo očistite ekran, bez dodatnih hemikalija.
* Koliko je važan radni prostor?
U prostoriji u kojoj se boravi za vrijeme rada na računaru, važno je da vazduh ne bude suv, naročito zimi u uslovima centralnog grijanja. Ako su prostorije klimatizovane, ne bi trebalo da se sjedi na pravcu vazdušnog talasa koji dolazi iz unutrašnje jedinice klima-uređaja. U takvim uslovima pojačava se osjećaj suvoće u očima, a brzo nastupa peckanje i zamor očiju. Redovno provjetravanje prostorija takođe poboljšava radne uslove. Ali, ako smo prinuđeni da radimo u neodgovarajućim uslovima, onda je neophodno da se koriste vještačke suze koje ublažavaju navedene smetnje.
* Kako zaštititi djecu?
- Sve što važi za odrasle važi i za najmlađe. Ipak, na djecu za računarom bi trebalo obratiti posebnu pažnju, da li se suviše približavaju ekranu ili krive glavu dok posmatraju ono što ih zanima. Ako se bilo šta neuobičajeno uoči, dijete odvedite očnom ljekaru na pregled. Međutim, bez obzira na to da li za računarom sjede djeca ili odrasli, recept je isti - na svakih pola sata trebalo bi da napravite pauzu, gledate u daljinu i opustite očne mišiće. Tokom rada što češće trepćite, da bi se površina oka održavala vlažnom. Ukoliko nema dovoljno suza, neophodno je koristiti vještačke, koje će takođe uspješno da obezbijede vlažnost i zaštite površinu oka. Ovo je posebno važno za osobe koje nose kontaktna sočiva, a naročito za one koji imaju meka sočiva, jer se kod njih mnogo brže javlja takozvano suvo oko. Trljanje oka izazvanog suvoćom nije preporučljivo, jer može dovesti do oštećenja površine rožnjače.
* Najosjetljivije su osobe koje nose naočare?
- Osobama koje nose naočare za čitanje trebalo bi da se odredi dioptrija i za odgovarajuće rastojanje od ekrana. Jer, one koriste naočare za čitanje na rastojanju od 25 do 30 santimetara, a kada prate tekst na ekranu, obično je udaljen 60 do 80 santimetara. Za njih je najbolje da koriste specijalne bifokalne naočare, kod kojih je gornja polovina za gledanje u ekran, a donja za čitanje teksta na papiru. Ili multifokalne naočare, sa kojima se istovremeno prati tekst na ekranu, knjizi, a i sagovornik. Dobro je i da naočare imaju antirefleks sloj koji smanjuje refleksiju svjetlosti sa ekrana – poručuje naš sagovornik.
(Izvor:Večernje novosti)
