Venecija - misteriozna, šarmantna dama, raskošne garderobe i otmenog ponašanja
Venecija

Grad karnevala, gondola, velikih palata, raskoši

Venecija - misteriozna, šarmantna dama, raskošne garderobe i otmenog ponašanja

Venecija je jedan od rijetkih gradova koji se mogu nazvati jedinstvenim. Nekada moćna pomorska i trgovačka sila Sredozemlja je preuzela novu ulogu. Grad je izgradjen na muljevitim i niskim obalama koje su na udaru plime i osjeke Jadranskog mora. Venecija, grad romantike i ljubavi, vodenih puteva i slikovitih mostova,koji se nalazi na čak 118 ostrva u močvarnoj laguni, a s druge strane grad koji i danas izgleda kao u vrijeme svog procvata.

Udaljena četiri kilometra od kopna i dva kilometra od mora u mutnoj vodi jadranske lagune na 118 ostrva odijeljenih sa više od 170 kanala nalazi se Venecija. Grad Sv. Marka i u prošlosti centar Mletačke Republike. Ako bi gradovi mogli da se podijele na muške i ženske, Venecija bi sigurno bila ljepšeg pola. Bila bi to misteriozna, šarmantna dama, raskošne garderobe i otmenog ponašanja.

Neko je rekao da „zaboli, koliko je ljepote smješteno na jednom mjestu u gradu na kanalima“.

Zovu je La Serenissima, „najuzvišenija“, aludirajući na njenu snagu, veličanstvenost, vjekovnu mudrost, a tako su je doživljavali oni koji su je pohodili svih ovih vjekova. Najljepši grad na svijetu, onako nepokolebljivo pluta na svojoj mirnoj plavoj laguni, a uzbuđenje ne može da vas ne obuzme ma koji put da joj hitate, jer smireno se ne prilazi gradu karnevala, gondola, velikih palata, raskoši kojom plijeni i kupuje vas zauvijek.

Venecija, grad poznat po gondolama i bogatoj istoriji, uz Pariz, vjerovatno je najromantičniji grad na svijetu, barem prema mišljenju zaljubljenih.Venecija je bila poznata i kao "Dominantna" (La Dominante), "Kraljica Jadrana", "Grad vode", "Grad mostova", i "Grad svjetlosti".

Bila je utjeha, izazov i inspiracija umjetnika, avanturist, književnika, pjesnika, razlog da iznikne „Smrt u Veneciji“ Tomasa Mana, djela koje je maestralno u film pretočio Lučijano Viskonti, da zazvone stihovi Laze Kostića „Santa Marija de la Salute“ u ime ljubavi i ljepote grofice Dunđerski..

Ako želite da osjetite duh starog vremena,romantičnih plemića i ljubavnih drama Venecija je pun pogodak.

Glavna saobraćajnica, tj. plovna arterija Venecije je kanal Grande, koji grad dijeli na dva dijela dug 3750m i u prosjeku širok 62m. Venecija je uspjela da do danas sačuva tipografsku konfiguraciju i numeraciju ulica (koje se u Veneciji zovu kale, a poprečne rame) iz 1171.god, kada je cio grad podijeljen u šest zona zvanih šestieri, tri lijevo i tri desno od kanala Grande.

Da bi se prešlo sa jedne obale kanala na drugu sagrađeno je preko 40 mostova.

Most Rialto


Venecija je kroz cijelu istoriju bila koncentrisana oko ostrva Rialto čije ime znači visoka obala. Most Rialto jedna je od njenih glavnih znamenitosti, a do 1854. godine bio je jedini način da Canal Grande pređete pješice. Krajem 16. vijeka napravljena je kamena verzija, koja je zamijenila prvobitni most, a graditelj je imao vrlo prikladno ime, Antonio da Ponte (Antonio od Mosta). Nakon što je most sagrađen, neki arhitekti su tvrdili da se most u takvom obliku ne može održati i da će se srušiti, u čemu ih je vrijeme opovrgnulo.

Trg Svetog Marka ili Piazza San Marco


Svaki putnik koji barem jednom posjeti Veneciju, ne može a da ne posjeti njegov glavni trg, Trg Svetog Marka koji se nalazi u samom središtu grada, a koji je ujedno i sastajalište brojnih turista. Bio je središte venecijanskoga života nekad, kao što je to i danas. Na njemu se nalazi središte nekadašnje Mletačke republike, a na to podsjeća i predivna arhitektura Duždeve palate, koja je bila rezidencija mletačkog dužda. Osim mletačkog dužda u njoj su bile smještene i brojne političke institucije Mletačke Republike sve do Napoleonove okupacije grada i propasti Republike.

Trg Sv. Marka je jedinstveno urbanističko arhitektonsko rešenje i jedini pravi trg u Veneciji (prazan prostor ispred crkve i palata nazivaju se kampom, ukupno ih ima 127). Uobličio ga je u 16-om vijeku Jakopo Sansovino. Na trgu, tačno preko puta bazilike Svetog Marka, uzdiže se masivni renesansni toranj, sa čije platforme dvije bronzane figure udarcem u zvono otkucavaju sat. A osim tačnog vremena, na tornju su prikazane mjesečeve faze i kretanje Sunca kroz Zodijak.

Jedan je od rijetkih drevnih evropskih trgova koji su isključiva pješačka zona, bez motorizovanog saobraćaja koji se obavlja samo kanalima.

Inače, najveći evropski karneval odigrava se upravo tu na Trgu svetog Marka i pozornica je za plejadu maštovitih kostima. U danima karnevala između ˝plemstva i građanstva˝ nema razlike. Iza maske svi su jednaki, iako i danas na dekadentne privatne kostimirane zabave koje se održavaju u palatama širom Venecije pristup imaju samo odabrani. Trg sv. Marka, sa svojim 175 metara dugim i raskošnim prostorom, ostavlja bez daha, a bal pod maskama obilježio je karneval u Veneciji kao najekstravagantniji na svijetu.

               Ako posjetite Veneciju, obavezno kupite masku

Karnevalske svečanosti vezane su usko za istoriju samog grada osnovanog u 5. vijeku, a interesantno je da je vijek i po tradicija prerušavanja bila zabranjena, a obnovljena je pridruživanjem Venecije Italiji.

Bazilika Sv. Marka


Bazilika je izgrađena još početkom 9. vijeka, a od tada je mnogo puta rušena, građena, nadograđivana i mijenjana. Prema davnoj priči, mala kapelica počela se graditi 829. godine u čast sv. Marka, čije su ostatke iz Egipta prokrijumčarili venecijanski trgovci. Tijelo su prenijeli u bačvi s usoljenim svinjskim mesom, kako bi prošli pored muslimanskih stražara. Navedeni događaj prikazan je na jednom od mozaika na ulazu u baziliku.

Danas simbolizuje raskoš zbog čega je i dobila ime Zlatna crkva. U prilog tome ide i zid optočen s otprilike 2000 komada dragog kamenja, koji je stajao iza oltara, a danas se čuva u crkvenom muzeju. Zidom dominira prikaz Isusa, koji je okružen evanđelistima.

Na Trgu Sv. Marka uz Baziliku Svetog Marka i Torre dell'orologio (Toranj sa satom), nalazi se I Biblioteca marciana (zgrada Nacionalne knjižnice Sv. Marka), dok se s trga pruža predivan pogled na Canal Grande. Na trgu su još smješteni i Muzej Correr, Arheološki muzej, Riznica Bazilike Svetog Marka.

Duždeva palata


Ako ne posjetite Duždevu palatu, kao da niste ni bili u Veneciji. Palata je služila kao rezidencija duždeva Mletačke Republike. Svaki dužd bi nakon izbora napuštao svoj dom i nastanio bi se u duždevoj palati tokom trajanja svog mandata. U njoj su bili smješteni i sudovi, ali i zatvori. Originalna zgrada izgrađena početkom 9. vijeka izgorjela je u požaru, pa se ne zna kako je tačno izgledala, ali postoje pretpostavke da je kao model pri izgradnji korištena Dioklecijanova palata u Splitu.

Most uzdaha ili Ponte dei sospiri


Venecija je grad romantike, pa tako legenda kaže da je most dobio ime dobio po uzdasima zaljubljenih koji bi se ondje poljubili po zalaska sunca. Istina je ipak nešto drugačija i tužnija. Most je izgrađen u 17. vijeku kako bi se stari zatvor, smješten u Duždevoj palati, povezao s novim, preko rijeke. Njime su nakon presude dužda zatvorenici odvođeni u tamnice. Kažu da su to bili njihovi poslednji jecaji koji su dopirali u spoljni svijet dok su prelazili most, iz slobode u mrak zatočeništva, pa je u 19. vijeku most dobio to ime.

Jedan od rijetkih zatvorenika koji je uspio pobjeći iz strogo čuvanog zatvora je slavni ljubavnik Đakomo Kazanova. Zanimljivo je i da postoje dvije kopije Mosta uzdaha i to obje u Engleskoj. Jedna se nalazi u Oxfordu, a druga u drugom slavnom sveučilišnom gradu Cambridgeu.

Jedna drudga gradska legenda govori da zaljubljeni par koji u gondoli prođe ispod mosta zauvijek ostaje zajedno, pa birajte zato pratnju.

Santa Maria della Salute


Izgradnja crkve Santa Maria della Salute, započela je početkom 30-ih godina 17. vijeka, kao zahvalnst Djevici Mariji za prestanak epidemije kuge. Naime, Venecijom je tada harala opaka bolest, a u epidemijama je umro veliki dio stanovništva. Senat se obavezao da će sagraditi crkvu posvećenu Majci Božjoj ako se kuga povuče, a nakon što se to i dogodilo, obećanje je ispunjeno.

Sem javnih parkova, Venecija iza svojih gotičkih, renesansnih i baroknih fasada krije prave zelene oaze, neobično bogate i lijepe vrtove, kojih je Sansovino u 16.vijeku izbrojao preko 500.

Ono što ste vidjeli na malim ekranima i fotografijama nije ništa, jer uživo izgleda kao iz mašte. Tragedija je što kako nivo mora raste, ova istorijska zdanja Venecije polagano tonu, a mišljenje je mnogih da će svijet, ako slučajno ovo dragocjeno mjesto potone, ostati siromašniji za jednu posebnu i neponovljivu ljepotu. Ali razmišljajte optimistički, jer Venecija će vam otvoriti vrata kao i milionima drugih turista planete i zove vas da joj se divite, jer „La Serenissima“ može biti samo jedna.

Ukoliko sanjate Veneciju, potrudite se da taj san pretvorite u javu i krenite sa turističkom agencijom Rams za samo 190 eura čarobnim putevima Veneta, pitome italijanske regije i njenih besmrtnih gradova ljubavi, grijeha, vina, igre i karnevala, umjetnosti i raskošne arhitekture.