"Prilično je teško razgraničiti stres i anksioznost, ali najvažnije je obratiti pažnju na emocije i njihov uticaj na tijelo. Takođe, bitno je razmisliti o tome zašto se te emocije javljaju, šta ih izaziva", objašnjava psihijatar sa Stenford univerziteta, Dejvid Špigel.
Stres i anksioznost često imaju slične fizičke simptome - osjećaj uznemirenosti, ubrzan rad srca i disanje, napetost u mišićima. Ipak, kod anksiznosti može doći do napada panike, što za posljedicu ima glavobolju ili bol u grudima.
Uzrok akutnog stresa se bitno razlikuje od uzroka anksioznosti. "Kada ste pod stresom, znate tačan razlog zašto ste zabrinuti ili uznemireni, dok kod anksioznosti najčešće ne možete da tačno definišete šta je izaziva", objašnjava dr Špigel. "Na kraju, postajete anksiozni zbog same anksioznosti".
Anksioznost često dolazi od straha, kao unutrašnjeg osjećanja. Različite fobije mogu da dovedu do toga da osoba doživi napad panike kada se suoči sa onim što taj strah izaziva. "Anksizonost pretvara strah u osjećanje, a ljudi koji su anksiozni izbjegavaju da se suoče sa onim što taj strah izaziva, iako to uglavnom pogoršava situaciju", smatra Špigel.
Većinu akutnog stresa uzrokuju događaji, a ne osjećanja osobe. "Kada je riječ o stresu, uglavnom znate sa čime se suočavate - sa rokom na poslu, računima, pakovanjem za putovanje, selidbom...", kaže dr Špigel. On savjetuje da izbjegavate da radite više stvari istovremeno kako biste umanjili stres, ali i da napustite ideju da bi trebalo da se vi pobrinete za sve. "Radite nešto što možete, koliko možete i nagradite sebe na neki način svaki put kada ostvarite svoj cilj".
Anksioznost i stres često se koriste kao sinonimi, iako su to dva potpuno različita iskustva.
Stres je iskustvo koje doživljavamo u svakodnevnom životu, a povezan je sa osjećanjima frustriranosti i nervoze, dok anksioznost dolazi od straha, nemira, brige.
"Ključna razlika između stresa i anksioznosti je osjećaj bespomoćnosti. Kada ste pod stresom, suočavate se sa nečim protiv čega možete da se 'borite'. Suočavanjem sa uzrokom stresa, osjećaćete se manje bespomoćno", zaključuje dr Dejvid Špigel.
