Bogata je saponizidima, enzimima, mineralima i esencijalnim kiselinama, koristi se kod migrene, nesanice, reumatizma. Ublažava proljećni umor, koji karakteriše ubrzano zamaranje, malaksalost, vrtoglavica, pospanost i depresija, a javlja se s prvim sunčanim danima kod svake druge osobe. Ova biljka se najčešće koristi za liječenje plućnih bolesti i lupanja srca.

Počinje da cvjeta početkom marta, mladi listovi koriste se za salatu. Skuvan i na kolutove isječen krompir se posoli, pospe isjeckanim listovima jagorčevine, prelije maslinovim uljem i sokom od limuna.

U ljekovite svrhe se koristi sušeni korijen, listovi i cvjetovi koji se beru isključivo po sunčanom vremenu i suše jedan dan, na toplom i prozračnom mjestu. Listovi se beru dok biljka cvjeta i suše tri-četiri dana. Korijen može da se izvadi tada ili u jesen. U narodnoj medicini se koristi kao prirodan ekspektorans, odnosno sirup za izbacivanje sekreta i sluzi iz grla i pluća.

Na iskašljavanje najviše utiču saponozidi, kojih najviše ima u korijenu jagorčevine. Čaj od ovog dijela biljke djeluje kod glavobolje i vrtoglavice, a smiruje i nervozu. Kada se pomiješa sa medom, pomaže kod izbacivanja kamena iz bubrega.

Izuzetno dobra za plućne bolesti, nesanicu i lupanje srca, a koristi se i kod bronhitisa, nazeba, migrene i reumatizma. Ne preporučuje se trudnicama i dojiljama zbog saponina, koji može da uzrokuje neželjene posljedice.

Cvjetovi su bogati flavonoidima, koji krvne sudove čine elastičnijim i djeluju kao diuretici. Trudnicama i dojiljama ne preporučuju se preparati od jagorčevine, jer zbog saponina može doći do neželjenih posljedica.