Solarna oluja iz 2012. umalo
Ilustracija

Izbjegnute katastrofalne posledice

Solarna oluja iz 2012. umalo "spržila" Zemlju

Masivna solarna oluja zabiljeležena u julu 2012. godine bila je mnogo intenzivnija nego što se to ranije vjerovalo, a prošla je kroz orbitu Zemlje. Srećom po nas, Zemlja je tada bila s druge strane Sunca i tako izbjegla potpuni haos.

Da je solarna oluja pogodila Zemlju, solarni "rafali" bi doslovno obavili zemlju magnetnim "vatrometom", koji bi predstavljao najveću magnetnu oluju ikada. Ovaj vatromet bi prekinuo električnu mrežu i onesposobio satelite i tako bi nas ostavio u "globalnom mraku" bez telekomunikacija i GPS-a. To bi trajalo vjerovatno godinama.

U novom istraživanju se navodi da smo izbjegli veliki magnetni metak prije dvije godine.

Solarna superoluja je srećom veoma rijetka pojava, ali da nas je pogodila, uništila bi svu našu elektromagnetnu infrastrukturu.

Solarna oluja koja je Zemlju pogodila 1859. godine onesposobila je telegrafsku mrežu na jedan dan, a čak je "šokirala" i operatore. Radi se o mnogo slabijoj oluji u odnosu na 2012. godinu, ali je i ona prekinula kanadsku električnu mrežu, zbog čega je šest miliona ljudi ostalo bez struje devet sati.

Ljepota solarne oluje nas nikako ne smije zavesti i prikriti njenu opasnost, tvrde naučnici. Ako bi se ikada ponovila, Zemlja bi ostala u mraku. Oluju su naučnici opisali kao energiju u vidu vijugavih užadi magnetnog polja, koja bi se pomiješala s našim.

Oluja je bila orjentisana tako da promijeni naše magnetno polje. Imala je veliku brzinu, a proizvodila je dugotrajno, prema jugu usmjereno, magnetno polje, koje bi nas ostavilo u mraku vjerovatno godinama.

Klix