Hijene su korisnici koji nikada ništa ne komentarišu, a komuniciraju samo emotikonima (smajlićima), dok su špijuni sveprisutni, ali ne ostavljaju tragove, ne pišu statuse, nikada ne komentarišu i nikada ništa ne lajkuju iako redovno čitaju, rekao je za hrvtasku novinsku agenciju Hinu Antun Halonja, viši naučni saradnik s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, autor teksta "Fejsbučenje do zore".

Halonja objašnjava kako se oni koji smatraju da je njihova dužnost svim prijateljima s Fejsa redovno poželjeti dobro jutro nazivaju pijetlovima, gospođica popularna ili gospodin popularni su oni koji bez konkretnog razloga imaju po nekoliko hiljada prijatelja, igrači satima igraju mrežne igre i raspravljaju o njima, dok emotivci mrze svoj život, pa su im statusi obojeni mračnim tonovima.

Promoteri šalju pozivnice za različite događaje, lopovi kradu tuđe statuse i predstavljaju ih kao svoje, "kraljice drame" se pak nadaju da će nedorečenim objavama s katastrofičnim uvodom privući pažnju i da će ih ostali pitati šta im se dogodilo, a tu su i lajkeri koji gotovo nikada ništa ne komentarišu, ali često lajkuju.

- S obzirom na sadržaje statusa koje pišu, na Fejsu možemo susresti blogere, filozofe, gunđala, hvalisavce, indigo-mudrace, komičare, status-reportere, samožaljive emotivce, spikere i zbunjivače - kaže Halonja.

Hrvatski korisnici napravili su zanimljivu podjelu profila, a na primjeru Fejsbuka kao bogatog izvora žargonizama pokazalo se da su prilično inventivni, istaknuo je Halonja, koji je u svom doktoratu "Hrvatski računalni žargon", upoređujući hrvatske korisnike interneta s ostalima koji pišu na slovenskim jezicima, zaključio da su Hrvati negdje između Slovenaca, najvećih puritanaca u tom smislu, i Rusa, koji stvaraju žargonizme u tako velikim količinama da ih već mogu svrstavati semantički, prema životinjama, pojavama i slično.

Po njegovim riječima, internetski žargonizmi u hrvatskom, pa i oni na Fejsbuku, najčešće nastaju preuzimanjem iz stranog, obično engleskog jezika, upotrebom domaćih riječi u novom značenju i hrvatskom tvorbom.

- Pojedine riječi obično lansira jedna osoba ili grupa od njih dvije-tri, potom se ona poput epidemije širi internetom, a nakon toga pojavi u novinama ili časopisima te se nastavlja sve više upotrebljavati - dodao je.

Kao jedan od najpoznatijih i najupotrebljavanijih žargonizama povezanih s Fejsbukom izdvaja prilagođenicu lajkovati u značenju 'sviđati se', slijedi prilagođenica Fejsbuk koja je kraćenjem postala Fejs, fejser je korisnik mreže, fejsbučenje je kompulsivno bavljenje Fejsbukom, a hejter 'baca hejtove' prema svemu što mu se ne sviđa, iako ga niko ne sili da bude član grupa s kojima nema ništa zajedničko.

Halonja smatra da će žargon s Fejsbuka ući u svakodnevni govor u zavisnosti od toga o kojoj je grupi riječ - među tinejdžerima je to sigurno tako, no ne smatra da su ti izrazi prijetnja za hrvatski jezik jer će uvijek ostati u domenu žargona i ne treba ih dirati.

- Niko vam ne može odrediti kako ćete govoriti, riječi treba pustiti da se same šire, a vrijeme će najbolje pokazati koje će otpasti, a koje ostati - istakao je on.