Iz ukrajinskog CIK-a su saopštili da je 12 zahtjeva za kandidaturu odbijeno zbog toga što nijesu ispoštovani svi uslovi Izbornog zakona. Do sada je potvrđeno sedam kandidatura, a u toku je proces provjere dokumentacije 27 zahtjeva, o kojima će odluka biti donesena do 4. aprila.
Osam potencijalnih kandidata dolazi iz političkih stranaka, dok 38 njih nastupaju kao nezavisni kandidati.
Analitičari tvrde da će se glavna trka za predsjednika Ukrajine voditi između liderke partije Domovina i bivše ukrajinske premijerke Julije Timošenko i Petra Porošenka, koji spada u red najbogatiji biznismena u zemlji.
Porošenko je već načinio ozbiljan uspjeh i prije samog početka izbora, kada je ubijedio lidera Pokreta za demokratske reforme Vitalija Klička da odustane od svoje kandidature i da mu pruži podršku.
S druge strane, Timošenko je bila dvije godine u pritvoru i na izbore izlazi sa mnogo većim političkim iskustvom nego je to slučaj bio u njenim ranijim političkim nastupima. Analitičari smatraju da bi dobro organizirana predizborna kampanja mogla rezultovati uspjehom ove kandidatkinje.
Timošenko je prije dva dana najavila da će u slučaju pobjede na izborima vratiti Krim Ukrajini i raditi na jačanju ukrajinske vojske. Proevropski orjentirana Timošenko obećala je i oštru borbu protiv korupcije.
Porošenko je u jednom TV nastupu izjavio da je u slučaju pobjede na izborima kadar da Ukrajinu uvede u Evropsku uniju do 2025. i da će se za povratak Krima boriti na način da Ukrajinu učini ekonomski privlačnom.
Partija Regija, bivšeg predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča, neće izaći na predstojeće izbore sa jednim, već sa čak dva kandidata. Analitičari smatraju da bi „cijepanje“ vlastitog biračkog tijela u ukrajinskim regijama ruskog govornog područja moglo biti i kamen spoticanja te partije.
Politička kriza u Ukrajini traje od novembra prošle godine, a dešavanja u protekla dva mjeseca Ukrajinu su stavila na poziciju gorućeg političkog i sigurnosnog pitanja u svijetu. Svrgavanjem bivšeg predsjednika Janukoviča i njegovim bijegom u Rusiju, situacija se dodatno zakomplikovala, a tenzije porasle.
Referendum i jednoglasno proglašenje nezavisnosti Krima, a potom i donošenje odluke tamošnje vlasti o pripajanju Rusiji, te rusko uplitanje u ukrajinsku krizu, učinili su krizu u Ukrajini regionalnom i globalnom.
Predsjednički izbori u maju pokušaj su da se Ukrajina izvede iz krize i da se uz pomoć međunardnih kreditora riješi nagomilanih ekonomskih problema.
Pobjednik izbora zasigurno će sjesti na jednu od „najusijanijih“ predsjedničkih fotelja. Uspostava sigurnosti, rješavanje nagomilanih političkih, ekonomskih, socijalnih i drugih pitanja, uspostava dijaloga sa Rusijom i Evropskom unijom i rješavanje pitanja Krima pitanja su koja čekaju budućeg ukrajinskog predsjednika.
