Filip Bridlav je agenciji Asošiejted pres rekao da "ne bi isključio angažovanje nijedne zemlje, uključujući i SAD".

Ministri inostranih poslova 28 zemalja članica NATO-a ovlastili su američkog vazduhoplovnog generala Bridlava da do utorka predloži mjere koje bi zemljama Alijanse najbližim Rusiji, demonstrirale da uživaju podršku saveznika.

"U osnovi riječ je o paketu kopnenih, vazdušnih i pomorskih mjera koje bi dale sigurnost našim najistočnijim saveznicima", rekao je Bridlav, dodajući da ima zadatak da te mjere definiše do sledeće sedmice i da namjerava da to i učini.

Upitan da li bi i američki vojnici mogli da budu upućeni u zemlje NATO-a najbliže Rusiji, on je ponovio: "Ne bih isključio doprinos nijedne zemlje".

Govoreći za AP na kraju konferencije NATO-a u Parizu, on je rekao da je rusko vojno prisustvo duž granica sa Ukrajinom nepromijenjeno.

"Ono što tamo vidimo je oko 40.000 vojnika. Ja bih to okarakterisao kao kombinovanu vojsku. Drugim riječima, to je armija koja ima sve neophodne pretpostavke.... da ispuni vojne ciljeve, ako joj budu zadat", rekao je Bridlav.

On je precizirao da ruska oprema uključuje avione i helikoptere, artiljeriju, poljske bolnice, opremu za komunikaciju i za ometanje.

Bridlav je dodao da ruski ciljevi, ipak, ostaju nejasni.

Po njegovim riječima, ruska vojska može da ostane na mjestu i zastrašuje Ukrajinu samim svojim prisustvom, da se uputi prema jugu i uspostavi mostobran prema Krimu i, duž Crnog mora, dalje prema Odesi i moldavskoj seperatističkoj oblasti Pridnjestrovlju, ili da izvede invaziju jugoistočnih djelova Ukrajine, gdje ruska manjina traži pripajanje Rusiji.

Ruska vojna sila bi, međutim, na koncu ipak mogla da bude upotrebijeljena i ona je spremna da krene ako dobije naređenje, i to u roku od 12 sati, dodao je komandant NATO-a.