Putin nije želio da direktno optuži nekoga za takve namjere, ali je rekao da u svijetu postoje "mnoge sile, a da se neke od njih plaše veličine Rusije".
Ruski predsjednik je u 12. godišnjem televizijskom odgovaranju na pitanja građana govoreći o Ukrajini naveo i da Kijev "gura zemlju u ambis tako što umjesto pregovora, na svoje građane šalje tenkove i avione".
Ruski predsjednik je odbacio i kao besmislene tvrdnje da se na istoku Ukrajine nalaze ruske trupe ili specjialci i naveo da je oružje podiglo lokalno stanovništvo kako bi se odbranilo.
On je istakao i da se nada da neće morati da šalje vojsku u Ukrajinu, a priznao je i po prvi put da su pre referenduma na Krimu boravili ruski vojnici.
"Naoružani ljudi na istoku Ukrajine su lokalno stanovništvo, a glavni dokaz za to je činjenica da su bukvalno skinuli maske. Vlasti bi trebalo da sa njima razgovaraju kako bi riješili probleme, a ne da tamo šalju tenkove", rekao je Putin.
Više od dva miliona pitanja
Putin odgovara na pitanja građana koja pristižu telefonom, smsom, mejlom ili preko videa, a do početka sesije pristiglo ih je čak dva miliona. Očekuje se da će ruski predsjednik govoriti više od pet sati. Kako je rečeno tokom emisije, svakog minuta je stizalo još po 90 video pitanja.
Putin je podvukao da je rekao zapadnim partnerima da ti ljudi "ne idu nigdje i da nemaju gdje da odu".
"Oni su gospodari svoje zemlje i sa njima se mora razgovarati", rekao je Putin.
Putin je poslednje poteze ukrajinskih vlasti nazvao "ozbiljnim zločinom", a rekao je i da se do rješenja može stići samo kompromisom, ali da pregovora sa Kijevom neće biti "dok se ne prizovu svijesti".
"Pokretanje vojne operacije je jedan od ozbiljnijih zločina aktuelnih vlasti u Kijevu. Da li su poludeli? Šalju tenkove, avione, oklopna vozila, naoružanje. Na koga? Na sopstveni narod, da li su zaista izgubili razum", rekao je on.
Putin je naveo da kontakti ipak postoje sa vlastima u Kijevu, iako ih Rusija smatra nelegitimnim.
Ruski predsjednik je rekao da je zbog svega najvažnije da se razmišlja o tome kako da se izađe iz ove situacije i da se ljudima "pruži istinski dijalog, a ne samo neka predstava". Istakao je i da vjeruje da su razgovori u Ženevi veoma važni.
Ruski predsjednik je rekao i da se nada da oni koji su došli na vlast poslije "pada Viktora Janukoviča" shvataju gdje vode svoju zemlju.
"Nadam se da će ljudi uspjeti da razumiju u kakav ambis srlja Kijev i da sa sobom vuče cijelu zemlju", rekao je Putin.
Kriza u Ukrajini je ključna tema u 12. Putinovom odgovaranju na pitanja građana preko televizije, a do početka sesije je stiglo više od dva miliona pitanja.
"Bilo je specijalaca na Krimu"
Teško pričati sa EU
Na pitanje o odnsosu sa EU Putin je rekao: "Teško je razgovarati sa ljudima koji šapuću u svojim domovima, plašeći se da ih Amerikanci slušaju".
Na pitanje o tome ko su ljudi u uniformama bez oznaka na Krimu, Putin je rekao da su u pitanju pripadnici "lokalnih odreda za samoodbranu", ali je priznao i da su oni imali podršku ruske strane.
"Ruske trupe su bile na Krimu prije referenduma, jer je bilo neophodno da se omogući građanima da sami donesu odluke o regionu. Naravno da su odredi za samoodbranu imali podršku ruskih vojnih lica. Oni su djelovali adekvatno, kao što sam već rekao, veoma odlučno i profesionalno", rekao je Putin.
Ipak, ruski predsjednik je rekao da to ne znači da je Krim preuzet silom, već samo da su na "adekvatan način, pomoću specijalnih snaga stovreni uslovi da stanovnici Krima donesu odluke".
Putin je naveo da Rusija ima pravo da pošalje vojsku u Ukrajinu, ali da se nada da neće morati da iskoristi to pravo .
"Veoma se nadam da neću biti primoran da iskoristim ovo pravo", rekao je Putin, podsjećajući da je 1. marta dobio dozvolu Gornjeg doma doma parlamenta da pošalje trupe na ukrajinsku teritoriju.
Putin je naveo i da će Rusija ubrzati proces prelaska bankarskog sistema Krima na rublju.
"Ne treba nam Aljaska"
Ključna tema prva dva sata Putinovog razgovora sa građanima bila je situacija u Ukrajini, a zatim su počela da pristižu i pitanja vezana za druge teme.
Atmosferu u studiju je prilično opustilo pitanje o Putinovom stavu prema Aljasci, a žena po imenu Larisa ga je upitala da li bi Rusija mogla da uskoro povrati tu teritoriju.
"Larisa, šta će nam Aljaska? Imamo dovoljno hladne zemlje. Ne, nemamo planove oko vraćanja Aljaske, jednom smo je prodali, ne treba nam opet", rekao je Putin, poslije čega se u studio prolomio smijeh.
Ubrzo je razgovor povratio ozbiljniji ton, a tema je bila "ekspanzionistička politika NATO-a".
"Nema straha. Ni ja se ne plašim, niti bi bilo ko drugi trebalo da se plaši NATO ekspanzionizma", rekao je Putin.
Ruski predsjednik je ocijenio i da je odbrambeni rakteni sistem NATO u stvari predstavlja ofanzivni sistem o kom SAD odbija da pregovara.
Prošle godine Putin govorio 4 sata i 48 minuta
Izvori u Kremlju nisu mogli da predvide koliko će trajati današnje obraćanje ruskog predsjednika, ali je Putin svih 12 puta govorio sve duže i duže, a prošle godine najduže - četiri sata i 48 minuta.
Dužina programa zavisi od predsjednika, od toga koliko aktivno pitanja budu upućivana, a izvesno je samo da će to trajati nekoliko sati, rekao je Peskov, a prenijela ruska agencija Itar-Tas s.
Prema njegovim riječima, ove godine mnogi građani koji su zvali, izrazili su podršku šefu države povodom situacije na Krimu i Ukrajini. Nisam dobio nijedan protest, nijedno neslaganje (s Putinovim stavovima), rekao je Peskov i istakao da je on lično pogledao desetine hiljada pitanja upućenih predsjedniku.
"Narod kaže - hvala ti za Krim! Mnogi su pitali kako mogu da pomognu, izrazili svoju nameru da daju novčani prilog za izgradnju mosta u zalivu Kerče (veza sa Krimom). I taj entuzijazam manifestovan je u brojnim apelima koja mogu samo da prijaju", rekao je Peskov.
Ove godine, građani su mogli Putinu da se obrate telefonskim pozivom, sms porukom i imejlom, kao i preko videa.
Takođe, ovog puta i stanovnici dva nova entiteta, Krima i Sevastopolja, mogu da postavljaju pitanja i za njih je otvoren poseban telefonski broj, a poziv se ne naplaćuje.
(B92)