Rezultati istraživanje ukazuju da je umjetnicima talenat urođen, ali i da vježbanje i okolina mogu imati ključnu ulogu u razvoju njihovih sposobnosti.

Kao u mnogim naučnim poljima, tačan odnos između prirode i odgoja ostaje i dalje nejasan.

Vođa istraživanja, Rebeka Šamberlen sa Univeziteta u Levenu, izjavila je da je njen cilj bio da otkrije kako umjetnici vide svijet drugačije.

Ona i njene kolege su pomoću tzv. voksel-bazirane morfometrijske metode (VBM) skenirali mozgove 21 studenta likovnih umjetnosti, a zatim ih uporedili sa snimcima mozgova 23 neumjetnika.

Detaljni snimci pokazali su da umjetnici imaju znatno više sive materije u dijelu mozga u temenom režnju, zvanom precuneus.

"Taj dio je povezan sa nizom funkcija, ali potencijalno sa stvarima koje se mogu dovesti u vezu s kreativnošću, kao što je vizualno prikazivanje - mogućnosti manipulacije slikama u mozgu, njihovog kombinovanja i dekonstruisanja", rekla je dr Šamberlen za BBC.

Od učesnika istraživanja se, takođe, tražilo da prave crteže, a stručnjaci su pokušali da uspostave vezu između tih crteža i količine sive i bijele materije u njihovom mozgu.

Bolji crtači imali su veću količinu sive i bijele materije u malom mozgu, kao i u suplementarnom motoričkom dijelu. Oba ova područja mozga kontrolišu fine motoričke sposobnosti i obavljanje rutinskih radnji.

Siva materija je većim dijelom sastavljena od nervnih ćelija, dok je bijela materija odgovorna za komunikaciju između predjela sa sivom materijom.

(Nezavisne novine)