1. Zašto smo svi "mokri"?

Naučnici smatraju kako je Zemlja bila suva stijena nakon svog nastanka prije 4.5 milijardi godina. Postavlja se onda pitanje odakle je došla životno važna voda - H2O? Možda iz međuzvjezdanog sistema, prije 4 milijarde godina... 

Moglo ju je stvoriti razbijanje zaleđenih asteroida u zemljinu površinu. Tako su tokom vremena mogle da nastanu rezerve vode. Još uvek nije razjašnjeno nastajanje vode na Zemlji. Tačnije, umotano je u misteriozno ruho upravo jer je iz tog razdoblja preostalo veoma malo stijena za proučavanje i dobijanje dokaza.

2. Šta je tamo dolje u jezgru? 

Legendarno zemljino jezgro ni danas nije potpuno istraženo. Dugi niz godina bilo je fascinacija i inspiracija pisaca i naučnika pa su po njemu snimani filmovi i pisane priče. '40-ih godina prošlog vijeka naučnici su bili uvjereni kako su se približili ovoj misteriji i napokon je riješili. 

Na primeru meteorita proučavali su ravnotežu minerala u jezgru i donijeli zaključke o onima koji su nedostajali. Nagađali su kako gvožđa i nikla, kojih nije bilo u zemljinoj kori, sigurno mora biti u jezgru. Međutim, gravitacijska merenja '50-ih godina prošlog vijeka definisala su te procjene kao netačne. Jezgro je bilo presvijetlo. Nagađanja i dalje traju.

3. Kako je Mjesec došao ovdje? 

Da li je Mjesec nastao od ogromnog sudara Zemlje i planete veličine Marsa? Ovo je još samo jedno od pitanja koje muči naučnike. A ovu teoriju nisu baš svi prihvatili, upravo zbog njenih nedostataka. 

Primera radi, hemijski sastav stijena sa Zemlje i onih s Mjeseca toliko se podudara da sugeriša kako je Mesec nastao od Zemlje, a ne od još neke planete. Moguće je da se mlada Zemlja brzo vrtjela oko svoje ose i oko sebe raspršila dovoljno stijena koje su stvorile Mjesec.

4. Kako je nastao život? 

Još uvijek nije jasno da li je život nastao na Zemlji ili je nastao u međuzvjezdanom prostoru i donesen na našu planetu putem meteorita. Najosnovnije životne komponente - aminokiseline i vitamini, nađene su na ledenim zrncima unutar asteroida i u najekstremnijim uslovima za život na Zemlji. 

Jedna od najvećih prepreka biologije jeste otkrivanje načina na koji ti djelovi formiraju život. Veoma otežavajuća je i činjenica što ne postoje fosilni tragovi zemljinih prvih stanovnika, koji su najvjerovatnije bili primitivni, poput bakterija.

5. Odakle dolazi kiseonik? 

Naše postojanje dugujemo cijanobakteriji, mikroskopskim stvorenjima koja su pomogla u radikalnoj transformaciji zemljine atmosfere. Ove bakterije izbacivale su iz svog organizma kiseonik kao otpad i tako napunile atmosferu kiseonikom prvi put oko 2.4 milijarde godina. 

Međutim, to nikako nije bilo stabilno stanje. U ostacima stijena jasno je vidljivo kako je nivo kiseonika oscilirao 3 milijarde godina i napokon se stabilizovao pre 541 milion godina. Pa se postavlja pitanje da li je zapravo ova bakterija zaslužna za kiseonik koji udišemo ili je riječ o nekom drugom faktoru? Upravo je razumijevanje pomaka prema kiseonikom bogatoj Zemlji ključni faktor u dekodiranju istorije života na našoj planeti.

6. Šta je izazvalo kambrijsku eksploziju? 

Pojava složenog života u kambriju, nakon 4 milijarde godina od postanka Zemlje, označava jedinstvenu prekretnicu. Odjednom su se pojavile životinje s mozgom, očima i srcem. Odjednom se u ovom razdoblju, koje je trajalo od prije 542 miliona godina do prije 488 miliona godina, sve razvijalo brže nego u bilo kom planetarnom razdoblju danas poznatom. 

Kao objašnjenje ovog fenomena ponuđen je skok u nivoima kiseonika koji se dogodio neposredno prije kambrijske eksplozije.

7. Kada je počelo pomjeranje tekstonskih ploča? 

Tanke ploče prekaljenih kora sudaraju se na površini Zemlje stvarajući prizore prekrasnih zalazaka sunca iz planina i nasilnih vulkanskih erupcija. Geolozi još uvijek ne znaju kad su tektonske ploče počele da se pomjeraju jer je većina dokaza uništena. 

Samo šačica sitnih mineralnih zrna - cirkona, preživela je 4.4 milijarde godina i upravo su oni otkrili naučnicima kako su već tada postojale prve stijene. Geolozima još uvijek nije jasno kako su se formirale stijene.

8. Hoćemo li ikada moći da predvidimo zemljotrese? 

Slično predviđanju vremena, može se otprilike nagađati i o pojavi zemljotresa. Međutim, tačno utvrditi dolazak zemljotresa zasad je nemoguće. Čak i najveći eksperiment, koji je trajao 12 godina, nije uspio. 

Geolozi su tada predvidjeli zemljotres u Parkfieldu (Kalifornija), za koji su mislili da će se dogoditi 1994. godine, a koji se zapravo dogodio 2004. Jedna od najvećih prepreka je činjenica što geolozi ne razumijeju zašto uopšte dolazi do zemljotresa i zašto oni prestaju.