U galeriji ,,Nikola I" u Nikšiću, u srijedu, 21. maja, sa početkom u 20h otvara se izložba Crnogorskih ratnih i trofejnih zastava u organizaciji Narodnog muzeja Crne Gore i Centra za kulturu Nikšić,.
Nakon dolaska Osmanlija, simboli velikaških srednjevjekovnih kuća su bili skoro pa zaboravljeni. Iako su se heraldički odjeci tog vremena čuli, ipak je crnogorski narod iznjedrio nove simbole pod kojima će krenuti u borbu za sobodu.
I pored mnoštva istorijskih izvora i narodnih predanja, nijesmo u potpunosti sigurni kako su izgledale ratne zastave crnogorskih plemena tokom XVI i XVII vijeka. Sigurno je da su imale, kako hrišćanske tako i simbole Mletačke republike.
Slična situacija je bila i tokom XVIII vijeka, s razlikom da glavni saveznik razjedinjenih crnogorskih plemena postaje carska Rusija.
Dolaskom Vladike Danila na mitropolitski prijesto, počinje jača saradnja plemena radi formiranja nezavisne države. Njegovi i napori mitropolita Save, a posebno Vasilija, značiće de facto nezavisnost Crne Gore tokom XVIII vijeka. Međutim, konstantni unutrašnji nemiri, posebno haos koji je zavladao nakon smrti Šćepana Malog, podriće sve aktivnosti oko formiranja kakve takve državne vlasti. Iz ovog perioda jedino sa sigurnošću znamo izgled zastave Šćepana Malog. To je bila bijela zastava sa crvenim rubnim okvirom, a na vrhu koplja je imala zlatni krst.
Sve se mijenja postavljanjem Petra I za crnogorskog vladiku. U saradnji sa guvernadurskom porodicom Radonjić, uspio je da pobijedi Mahmut pašu Bušatliju na Krusima i Martinićima 1789., ujedini Staru Crnu Goru i Brda i formira prve državne institucije. To je dovelo i do pojave jasnih simbola pod kojima su se Crnogorci okupljali i kretali u rat.
Pojavile su se zastave odreda iz knežina i plemena, a među njima je dominirala glavna vojna zastava Alaj barjak. Ova zastava se osim za ratnu, smatrala i za državnu zastavu. Za vrijeme vladavine Petra I i Petra II Petrovića Njegoša, Alaj barjak je bio od bijelog platna sa crvenim krstom ili sa bijelim ili zlatnim krstom na crvenoj podlozi. U narodu ova zastava je dobila ime Krstaš. Petar I je takođe uveo praksu da se pristupanje novog plemena crnogorskoj državi, označi i dodjeljivanjem zastave koju će to pleme da nosi u rat.
Početak osavremenjivanja crnogorske države za vrijeme vladavine Knjaza Danila, zahvatio je i crnogorsku narodnu vojsku. Između ostalog Knjaz Danilo je zahtijevao da mu se predaju sve ratne zastave, umjesto kojih će im on dodijeliti nove. Na novoj zastavi je bio dvoglavi orao ispod kojeg se nalazi lav u pokretu na crvenoj podlozi. Sve zastave su na sebi morale da imaju amblem novog vladara, Д I. Ipak Krstaš se još dugo zadržao u crnogorskoj vojsci kao stotinaška ili četna zastava, i pored promjena vladara opstao kao najdominantiji ratni simbol.
Ratna i državna zastava Knjaževine i Kraljevine Crne Gore knjaza Nikole, ostaće Alaj barjak Knjaza Danila sa manjm izmjenama, koje su uključivale i promjenu inicijala vladara u H I. Krstaš će biti u upotebi i nakon Berlinskog kongresa 1878., a Alaj barjak sa dvoglavim orlom do Prvog svjetskog rata.
U međuvremenu Crnu Goru će zapljusnuti talas Panslavizma, tako da će na državnim i ratnim zastavama početi da se javlja trobojka. Inspiraciju za simboliku ovakve zastave panslavisti su crpjeli u trikoloru Francuske buržoaske revolucije. Posljednja ratna i državna zastava Crne Gore, prije gubitka njene nezavisnosti, predstavljaće dvoglavi orao na trobojci.
O prikupljanju osmanskih ratnih zastava i oružja prije 1796. godine nema podataka. Nakon pobjeda na Krusima i Martinićima počela je da se formira trofejna zbirka. Ona se tokom vremena selila iz Cetinjskog manastira, preko Biljarde, dvora, vojne laboratorije i na kraju do muzeja. Istorijski izvori govore o desetinama zaplijenjenih zastava i komada oružja, pretežno za vrijeme bitke na Grahovcu 1858 i tokom Veljeg rata 1876-1878. Ipak broj koji se uvijek pojavljivao u popisima trofejne zbirke je mnogo manji. Objašnjenje se nalazi u mogućnosti da su neke zaplijenjene zastave ostavljane ili davane kao poklon istaknutim borcima dok su druge prepravljane i postajale su zastave crnogorskih vojnih jedinica. Najbolji komadi oružja su dodijeljivani istaknutim komandantima i ratnicima dok je veliki dio završavao kod naroda, za neku buduću borbu.
I pored toga Crna Gora i Narodni muzej mogu da se pohvale drugom najvećom zbirkom osmanskih ratnih zastava u Evropi. Našu zbirku prevazilazi samo Vojni muzej u Beču, s jasnom razlikom da su one na Cetinju sve uzete u bojevima.
U našoj zbirci nalaze se pretežno bataljonske osmanske zastave regularne vojske iz perioda 1796-1913. godine, ali i pomoćnih jedinica, prorokove zastave, starješinske zastave, gradova (utvrđenja), komandnog mjesta itd...
Program podrške razvoju kulture u Nikšiću 2014-2017, pokrenula je Vlada Crne Gore na inicijativu Ministarstva kulture, kao četvorogodišnji projekat koji treba da rezultira unapređenjem kulturnog života Nikšića, grada koji baštini dugu i značajnu kulturnu tradiciju.
