Crijevne zarazne bolesti predstavljaju najmasovniju grupu zaraznih bolesti. Glavni uzročnici su bakterije, virusi i paraziti koji prodiru u organizam kroz sluzokožu tankog ili debelog crijeva, i zadržavaju se u crijevima oboljelog privremeno ili sve vrijeme trajanja bolesti.
Infekcije se prenose zagađenom hranom, vodom i prljavim rukama, ali je u nehigijenskim uslovima značajna i uloga insekata u njihovom širenju, a osobe sa oboljelim želucem podložnije su crijevnim zaraznim bolestima. Simptomi su mučnina, povraćanje, proliv i povišena temperatura, pa je potrebno da se na vrijeme javite ljekaru. Kao mjeru prevencije Institut za javno zdravlje savjetuje:
Zamućenu vodu ne koristiti za piće, pripremanje hrane i ličnu higijenu, već flaširanu i vodu iz cisterni. U slučaju da se snabdijevate vodom iz bunara ili lokalnih vodovoda, preporuka je da se takva voda ne koristi za piće, ukoliko ne postoji laboratorijska potvrda o higijenskoj ispravnosti. Ukoliko vodu skladištite u kućnim uslovima za piće i pripremu namirnica, preporuka je da to činite u ambalažama manje zapremine (do 2l) i da je iskoristite u što kraćem roku.
Ne koristite lako kvarljive namirnice poput mesa, mlijeka i jaja, svježeg voća i povrća, već konzervirane namirnice, termički obrađeno povrće, suvo voće, konditorske proizvode. Sve namirnice koje su došle u kontakt sa vodom iz poplavnog talasa ni u kom slučaju ne koristiti za ishranu.
Naravno, striktna higijena ruku je neophodna, posebno pri pripremi i konzumiranju hrane.
(Super žena)
