"Mi razmišljamo o tome da li bi Albanija, možda, mogla da bude proglašena sigurnom zemljom", rekao je danas parlamentarni direktor poslaničkog kluba demohrišćana u Budnestagu Mihael Grose-Bremer, naglasivši da bi i Crna Gora mogla doći u obzir za taj status, koji je njemačka vlada Srbiji već dodijelila. 

Jedna zemlja važi kao sigurna, ako njemačka vlada smatra da u toj zemlji vladaju slični pravni standardi kao u Njemačkoj i da odbijeni podnosioci zahtjeva za azil u domovini ne mogu biti proganjani, ukazuju mediji. 

Iz ugla demohrišćana, Albanija, kao članica NATO, dijeli zajedničke kanone vrijednosti sa Njemačkom. 

Njemačka vlada usvojila je krajem aprila nacrt jednog zakona kojim se Srbija proglašava sigurnom zemljom, što znači da su zahtjevi za azil građana Srbije u principu neosnovani, ali se pojedinačno mogu potvrditi i da se postupak za povratak azilanata u domovinu skraćuje. 

Pored Srbije, sigurnim zemljama ocjenjene su tada i Makedonija i Bosna i Hercegovina, čime se potvrđuje da u sve te tri balkanske zemlje nema ni političkog mučenja, ni progona, ni zlostavljanja političkih neistomišljenika, pa time ni osnovnih razloga za podnošenjem zahtjeva za azil. 

Prema podacima savezne vlade u Berlinu, prošle godine je od 22.000 zahteva za azil građana Srbije, BiH i Makedonije, svega 60 zahtjeva odobreno i 82 osobe imaju azilantsku zaštitu. 

Njemački demohrišćani su željeli da se na listu slobodnih zemalja stave i Albanija i Crna Gora, ali su se socijaldemokrate tome protivile. 

U koalicionom ugovoru između demohrišćana, kancelara Angele Merkel i socijaldemokrata vicekancelara Zigmara Gabrijela dogovoreno je, kako podsjećaju mediji, da se samo tri balkanske države - Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonija - proglase sigurnim zemljama, što će značiti da će se zahtjevi za azil i žalbe građana iz tih zemalja moći obrađivati u roku od jedne sedmice i, po pravilu, im se odbijatii status azilanta. 

Kada je, međutim, riječ o Albaniji, koju bi demohrišćani, ali ne i socijaldemokrate, željeli na listi sigurnih zemalja, de Mezijer je rekao da je Francuska upravo to uradila. 

Kada je Francuska proglasila Albaniju sigurnom zemljom, tamo je, prema de Mezijeru, došlo do smanjenja, a u Njemačkoj do povećavanja broja azilanata. 

Organizacije za zaštitu izbjeglica i ljudskih prava, kritikuju, međutim, plan za proširenje liste takozvanih sigurniih zemalja i ukazuju na diskriminaciju Roma u balkanskim zemljama.