Malina je grm koji potiče iz jugoistočne Evrope, raste uz rubove puteva i šumaraka, a sve češće se uzgaja i u vrtovima i gotovo da je jednako toliko udomaćena kao i jabuke, kruške ili šljive. Plod je zbirna koštunica crvene boje, poznata po jedinstvenoj aromi koju duguje posebnoj mješavini aroma, koja se teško imitira, čuva i konzervira, te prefinjenom delikatno-kisjelkastom ukusu, piše KoDren.com.
Energetska vrijednost 100 g svježeg ploda maline iznosi oko 52 kcal/217 kJ. Od toga ima 86% vode, 1,2% proteina, 0,65% masti i 12% ugljenih hidrata. Izvrstan je izvor dijetetskih vlakana (6,5 g).
Ovo bobičasto voće je tako slatko, a ima tako malo kalorija, što je već dovoljan razlog da maksimalno uživamo u njemu.
Od vitamina izvrstan je izvor vitamina C (26,2 mg, što čini 44% RDA), a od ostalih sadrži vitamine B kompleksa, vitamine E i K, ali u količinama ispod preporučenog dnevnog unosa. U malim količinama sadrži gotovo sve minerale.
Malina je nutritivno naročito zanimljiva zbog bogatog sadržaja raznovrsnih antioksidansa, a u časopisu "BioFactors" objavljeno je da je antioksidativna aktivnost maline za 50% veća od antioksidativne aktivnosti jagode, 10 puta veća od paradajza i 3 puta veća od kivija. Antioksidativna aktivnost se ne gubi kada je malina smrznuta ili u obliku džema.
Oko 25% antioksidativne aktivnosti pripada antocijanima kao što su kvercetin, kempferol, cijanidin-3-glukozilrutinozid, cijanidin-3-rutinozid i pelagonidin glikozid. Antocijani daju malini jaku crvenu boju, štite organizam od štetnog djelovanja slobodnih radikala, posjeduju jedinstvena antimikrobna svojstva, utiču na sprječavanje pretjeranog rasta bakterija i gljivica u tijelu (kao što je Candida alibicans).
Malina je odličan izvor fruktoze, flavonoida, vitamina (C i E), minerala (pogotovo kalijuma). Ipak, ovo voće je najbogatije vlaknima. Antocijanini i polifenolna jedinjenja koja su sastavni dio malina su moćni antioksidansi koji imaju antikancerogena svojstva, pa je ovo voće dobrodošlo kao zaštitnik od mnogih bolesti i prirodni saveznik u borbi protiv raka.
Konzumacijom malina tijelu obezbjeđujemo energiju, pravilno funkcionisanje nervnog sistema i održavanje zdravog tkiva, na prvom mjestu krvnih sudova. Korisna je za krvnu sliku, poboljšanje apetita kod djece, suzbijanje mučnine i povraćanja.
Narodna medicina sok od maline preporučuje za liječenje bolesti želuca i crijeva jer efikasno pročišćava sistem za varenje. Isto tako može biti koristan za tretiranje urinarnih infekcija. Kaže se da malina rashlađuje, pa sok od maline treba upotrebljavati i protiv groznice.
Listovi maline pripremljeni u vidu čaja preporučuju se za jačanje srca, liječenje hemoroida, alergijskih osipa na koži i lakših ozljeda kože. Ovaj napitak pripadnicama ljepšeg pola može pomoći da postanu majke. Nekada se čaj od listova maline često upotrebljavao za liječenje ženskog steriliteta jer pročišćava jajovode i ima pozitivno dejstvo na zidove materice.
Zbog niskog sadržaja ugljenih hidrata malina je u razumnim količinama bezbjedna i za ishranu dijabetičara, što se ne može reći i za svako drugo voće. Neka ispitivanja čak pokažuju da ovo voće povoljno utiče i na regulaciju šećera u krvi.
Podsjećamo da berba malina traje sredinom ljeta i bez obzira na cijenu ne bi ih trebalo propustiti. Sve poslastice napravljene od divnih plodova ove biljke mogu imati određenih zdravstvenih prednosti za organizam ali kako bi se što bolje iskoristila sva ljekovita svojstva malina podrazumijeva se da ih treba jesti u svježem obliku. Izuzetak čine ozbiljni bubrežni bolesnici kojima svježa malina može naškoditi.
(nezavisne)
