Ako ste ikad popili kafu, a da pritom niste osjetili njeno razbuđujuće djelovanje zagazili ste na tlo kronofarmakologije koja proučava kako različiti ljekovi i stimulansi koje unosimo u organizam utiču na našu biologiju.

„Kad je riječ o kafi, biološko područje na koje treba obratiti pažnju je nivo kortizola – hormona kojeg povezujemo sa stresom i brzinom naše mentalne reakcije i percepcije. Više kortizola u našem tijelu znači da ste prirodno budniji i usredsređeniji”,objašnjava Steven Miller na službenom Twitter računu Društva za neuro-nauku (Neuroscience DC).

„Što ste budniji i usredsređeniji, kavf će biti manje učinkovita. Dakle, ako smo popili kafu u vrijeme kad je naša budnost već prirodno na svom vrhuncu, efekt razbuđivanja kojeg kafa ima nećemo moći iskoristiti. Stoga bismo svoju kafu trebali tempirati u vrijeme kad je nivo kortizola u tijelu najmanja”, tvrdi Miller.

Premda kortizol svoj najviši nivo dostiže između 8 i 9 sati ujutro, njegov nivo se povećava još par puta tokom dana: između 12 i 13 i između 17:30 i 18:30. Ako pak volite jutarnju kafu, ona će biti najučinkovitija ako u njoj uživate između 9:30 i 11:30 kad nio kortizola pada na najmanji nivo prije nego opet počne rasti.

Prema Državnoj zdravstvenoj službi Velike Britanije, savršeno vrijeme za kafu je 14:16, no ova procjena nije utemeljena na mjerenjima nivoa kortizola već na istraživanju u koje vrijeme se zaposleni ljudi osjećaju najumornije, prenosi Znanost.com.

Ako zaista želite iskusiti maksimalnu dobrobit užitka ispijanja kafe, naučnici preporučuju kratko 15-minutno spavanje odmah nakon ispijanja par šoljica kafe. Eksperimentalno je dokazano da kombinacija kafe koja čisti tijelo od adenozina – hemikalije koja nas čini pospanima, i takvog kratkog sna, omogućuje najveći stupanj budnosti kroz najduži period. Ta metoda je primjer paradoksalnog učinka mnogo supstanci u našem tijelu.