Ona je ocijenila da je to bila "odluka u skladu s njihovom savješću, donijeta u izuzetno teškim okolnostima".

Kancelarka će u utorak u Berlinu otvoriti stalnu izložbu u Memorijalnom centru njemačkog Pokreta otpora. Izložba je posvećena pokušaju atentata na Hitlera koji je vodio pukovnik, grof Klaus Šenk fon Štaufenberg 20. jula 1944. godine. 

"Mislim da je lijepa prilika da se na 70-godišnjicu otvori izložba. Ona pokazuje kako su ljudi, u izuzetno teškim okolnostima, znali da donesu odluku u skladu s njihovom savješću. Nijesu se rukovodili bezuslovnom lojalnošću, već su sami formirali ideju o tome šta je potrebno za Njemačku", rekla je Angela Merkel. 

Oficiri Vermahta, predvodjeni Fon Štaufenbergom, pokušali su 20. jula 1944. da ubiju Hitlera u Rastenburgu, u današnjoj Poljskoj, kako bi oborili njegov režim i pokušali da pred naletom Crvene armije pregovaraju sa Zapadom. 

Kao stariji štabni oficir Vermahta, sa pristupom Hitleru na njegovim sastancima, pukovnik Fon Štaufenberg je preuzeo glavnu ulogu u zavjeri. 

Njemu je dat zadatak da podmetne tašnu u kojoj su bili spakovani eksploziv i vremenski mehanizam, pored Hitlera u sobi za sastanke u vojnoj vrhovnoj komandi u Vulfšancu (Vučja jama) blizu Rastenburga. 

U eksploziji je četvoro ljudi ubijeno i skoro svi prisutni su ranjeni, ali je Hitler samo lakše povrijeđen. Fon Štaufenberg je uhapšen i pogubljen je pola sata poslije ponoći. 
Više zavjerenika, uključujući generala Fridriha Olbrihta, pukovnika Albrehta Ritera Merca fon Kirnhajma i poručnika Vernera fon Heftena, takođe je pogubljeno narednih dana. 

Njemačka svake godine organizuje ceremonije zakletve kako bi obilježila otpor Hitleru unutar vojske i kao inspiraciju za poslijeratnu armiju, čiju misiju određuje parlament a ne šef države. 

Godinama su zakletve održavane u zgradi Bendlerblok u kojoj se danas nalazi Ministarstvo odbrane, a u kojoj su svojevremeno zavjerenici pogubljeni. Međutim, od skora zakletva se odvija ispred zgrade Rajhstaga, njemačkog parlamenta. 

Istoričari se, pak, i danas spore oko značaja četvorice atentora, odnosno njihovih motiva i posvećenosti demokratiji, a kao razloge navode njihove konzervativne stavove i prethodnu podršku Hitleru.