Kako to izgleda, već je iskusio juče u pritvoru u Nanteru, predgrađu Pariza. Bivši predsjednik Francuske, po svemu sudeći, nije stigao ni da doručkuje pošto je u pratnji agenata obukao sako na brzinu i u pola osam ujutru bio u limuzini sa zatamnjenim staklima koja ga je odvela u prostorije kriminalističke policije.

- Sarkozi je pozvan u Nanter i zadržan je radi ispitivanja - naveo je neimenovani izvor za Rojters.

Potencijalni kandidat na predsjedničkim izborima 2017. osumnjičen je za zloupotrebu službenog položaja, zbog čega bi mogao da bude osuđen na zatvor od pet godina i novčanu kaznu od 500.000 eura. On je prošle godine zbog nedostatka dokaza oslobođen optužbi da je od najbogatije Francuskinje Lilijan Betankur uzeo 150.000 eura za kampanju, manipulišući mentalno slabom milijarderkom.

Ovo je prvo hapšenje nekog bivšeg predsjednika u istoriji francuske države, a Sarkoziju je sudija odmah odredio 24-časovni pritvor uz mogućnost produženja za još jedan dan.

Antikorupcijski istražitelji su prekjuče saslušali advokata Tjerija Erzoga i generalne zastupnike Kasacionog suda Žilbera Azibera i Patrika Sasua u okviru istrage o „trgovini uticajem“ i „kršenju tajnosti istrage“, što podrazumijeva kaznu od deset godina zatvora.

Uz tri glavna pravca istrage, jedna od najozbiljnijih optužbi je ona da je 1995. godine za potrebe predsjedničke kampanje Eduara Baladira obezbijedio novac od provizije iz prodaje tri podmornice pakistanskoj vojsci.

Tri grijeha

Istražitelji sumnjaju da je Sarkozi dok je bio predsjednik, uz pomoć advokata Erzoga pokušao da od sudije Azibera izvuče insajderske informacije vezane za „aferu Betankur“ (u kojoj je osumnjičen da je nelegalno prikupio 150.000 eura) i tako utiče na tok suđenja.

Istražitelji su takođe radili na slučaju vezanom za nezakonito finansiranje Sarkozijeve predizborne kampanje 2007. sredstvima bivšeg libijskog lidera Moamera Gadafija.

Treći pravac istrage protiv Sarkozija odnosi se na njegove veze sa kontroverznim tajkunom Bernarom Tapijem, koji ga je podržao 2007, a zauzvrat dobio 400 miliona eura naredne godine u čudnom slučaju odštete od banke „Kredi lione“, u kojoj je francuska država glavni deoničar.

(Blic)