Rimski car Justinijan, koji je stolovao u Konstatinopolju, izdao je 532. godine nalog za izgradnju crkve „kakve nije bilo od vremena Adama i kakve nikada i nigdje više neće biti“. Tačno 10.000 radnika dalo se na posao. Petnaest godina kasnije građevina je osveštana. Čitavih hiljadu godina ona je bila najveća crkva hrišćanskog svijeta. 

Justinijan je u crkvu Aja Sofiju ugradio 150 tona zlata. Prvobitna konstrukcija je ipak doživjela prepravke: kupola je najprije bila isuviše „pljosnata“ i srušila se nakon jednog zemljotresa. Aja Sofija (u prevodu: sveta mudrost) ubrzo je postala „državna crkva“. Od sredine 7. vijeka tu su krunisani skoro svi vladari Vizantije. 

Vizantijsko carstvo sa sjedištem u Konstatinopolju propalo je 1453. Osmanlijski sultan Mehmed II osvojio je grad i proglasio Aja Sofiju za džamiju. Krstovi su zamenjeni polumjesecom i zvijezdom, oltar i zvona su uklonjeni, a mozaici i freske obojeni. Minareti su toj građevini dali „islamsko lice“.

Predsjednik Turske Mustafa Kemal Ataturk pretvorio je 1934. Aja Sofiju u muzej. Tada su izvedeni opsežni radovi na restauraciji objekta. Mozaici iz vizantijskog doba ponovo su otkriveni. Vodilo se računa da se ne unište naknadno ugrađena islamska obilježja. 

Istorija Aja Sofije vidljiva je na svakom koraku. Natpisi „Muhamed a.s.“ (lijevo) i „Alah“ (desno), nalaze se odmah uz fresku Marije, majke Božije, i malog Isusa u njenom krilu. Na ovoj fotografiji vide se i neki od ukupno 40 prozora na kupoli. Oni propuštaju svjetlost u objekat i istovremeno sprečavaju stvaranje pukotina i urušavanje konstrukcije kupole. 

Najupečatljivija freska u Aja Sofiji je ona iz 14. vijeka. Nalazi se u južnom dijelu objekta. Iako nije u cjelini očuvana, na njoj se jasno vide lica. U sredini se nalazi Isus, prikazan kao vladar svijeta, Marija je s lijeve, a Jovan s njegove desne strane. 

U Aja Sofiji je zabranjeno obavljanje vjerskih obreda. Toga se držao i papa Benedikt XVI tokom posjete 2006. koja je protekla uz velike mjere bezbjednosti. Prethodno su nacionalisti protestovali zbog dolaska pape. Nacionalistički orijentisana organizacija „Anadolijska omladina“ nedavno je prikupila 15 miliona potpisa za zahtjev da se muzej ponovo pretvori u džamiju.

U neposrednoj blizini Aja Sofije nalaze se islamske bogomolje. Tačno preko puta uzdižu se minareti Sultan-Ahmedove džamije, poznate i kao Plava džamija. Nacionalisti traže da se Aja Sofija ponovo pretvori u džamiju jer to simbolizuje osvajanje Konstatinopolja od strane Osmanlija. 

Ali i vaseljenski patrijarh Vartolomej I ima svoje zahtjeve. On već godinama traži da se bazilika ponovo otvori za hrišćanske liturgije.

Aja Sofija je i napravljena kao svjedočanstvo hrišćanske vjere“, glasi njegov argument. 

Neizvjesno je šta će od svega toga biti. Pretvaranje muzeja u džamiju za sada traži samo nacionalistička opoziciona stranka MHP. Parlament je do sada taj zahtjev dva puta odbio. Vlada Turske je po tom pitanju uzdržana, što je očigledno reakcija na međunarodne proteste. Zabrinut je i UNESCO. Ta organizacija stavila je 1985. Aja Sofiju na listu svjetske kulturne baštine. 

(Dojče Vele)