Hele Torning-Šmit

Danska premijerka Hele Torning-Šmit, italijanska ministarka inostranih poslova Federika Mogerini i evropska komesarka za humanitarnu pomoć i vanredne situacije Kristalina Georgijeva potiču, geografski i politički, sa tri strane kontinenta.

S obzirom da su na dvije od četiri najjače pozicije u evropskim institucujama već imenovani muškarci, a da prema utvrđenom pravilu bar jedna od preostale dvije treba da pripadne ženi, sve tri zasad imaju podjednake šanse, a konačnu odluku donijeće šefovi država i vlada zemalja članica na samitu 16.jula.

Sve do prije neki dan, danska premijerka i lider vladajućih socijaldemokrata Torning-Šmit bila je praktično neprikosnovena kandidatkinja za nasljednicu Hermana Van Rompeja na čelu Evropskog savjeta.

Ova 48-godišnja političarka postala je široko poznata van svoje zemlje kada su je u decembru prošle godine kamere uhvatile kako flertuje sa američkim predsjednikom Barakom Obamom na komemoraciji južnoafričkom nobelovcu Nelsonu Mendeli, a poslije je sa Obamom i britanskim premijerom Dejvidom Kameronom napravila i "selfi".

U samoj Danskoj, često je bila na meti kritika zbog sklonosti firmiranoj garderobi, a jednom je u posjeti trupama u Iraku pozirala u maskirnoj uniformi sa visokim štiklama i crvenom tašnom, pa je tako stekla nadimak “Guči Hele”.

Ti sitni skandali, međutim, nijesu ono što ugrožava njenu kandidaturu: mnogo veći problem je što je ranije ove godine posredovala u kontroverznoj prodaji pozamašnog dijela danske državne energetske firme američkom “Goldman Saksu”, ozloglašenom finansijskom gigantu koga mnogi vide kao začetnika globalne ekonomske krize.

Sem toga, diplomatski izvori kažu da je u Evropskom savjetu prevladao stav da bi budući šef ovog tijela trebalo da bude neko iz euro-zone, a Danska, koja ljubomorno čuva svoju krunu, ne spada u ovu grupu.

Mada “Toring-Šmit” još uvijek ima šanse da zauzme Rompejevo mjesto, u briselskim kuloarima kažu da je vjerovatnije da će joj biti ponuđena utješna nagrada u vidu položaja visoke predstavnice za spoljnu politiku i bezbjednost, koju trenutno obavlja Ketrin Ešton.

Federika Mogerini

Druga ozbiljna kandidatkinja za nasljednicu Ešton, nakon što su šanse švedskog ministra spoljnih poslova Radeka Sikorskog umanjene nakon skandala sa prisluškivanjem, jeste Italijanka Mogerini, koja je kao i Toring-Šmit umjerena ljevičarka.

Ona se na čelu italijanske diplomatije našla se tek prije šest mjeseci i vrlo je malo poznata van svoje zemlje, a njen glavni hendikep je što je relativno mlada (41) i što Italija već ima jedno važno mjesto u evropskim institucijama, koje zauzima Mario Dragi, guverner Centralne evropske banke.

Kristalina Georgijeva

Ime komesarke Kristaline Georgijeve kao kandidatkinje za šeficu evropske diplomatije počelo je da se pominje tek odnedavno, ali diplomatski izvori kažu da ona trenutno najveće šanse da naslijedi Ešton.

Za razliku od svojih konkurentkinja, ona je ekonomistkinja po struci i nikada se nije bavila diplomatijom, a kao umjerena desničarka ne uživa ni značajnu podršku bugarske vlade, kojom trenutno dominiraju socijalisti.

Sa druge strane, Georgijeva je svojim angažmanom u zbrinjavanju izbjeglica i saniranju posljedica prirodnih katastrofa stekla zavidnu reputaciju širom svijeta, pa i u Srbiji nakon junskih poplava.

Sem toga, kažu upućeni, Georgijevu u posljednje vrijeme intenzivno podržava njemačka kancelarka Angela Merkel, između ostalog zato što pripada desnom centru, a Partija evropskih narodnjaka EPP u Evropskom parlamentu je vrlo važna u potvrđivanju izbora.

Koja će se od pomenute tri dame naći na vrhu špila vidjeće se kada se Savjet 16. jula sastane u Briselu, a s obzirom na fluidnost situacije nije isključeno da se iznenada pojavi i neka četvrta.

Ono što je ipak potpuno sigurno je da će konačnu odluku donijeti muškarci, koji uprkos svim zaklinjanjima u rodnu ravnopravnost još čine ubjedljivu većinu kako u Savjetu, tako i u Evropskom parlamentu. (cdm.me)