Istraživači s Karnegi Melon univerziteta (Carnegie Mellon University) su pratili rezultate 25-minutne meditacije kod ispitanika starih od 18 do 30 godina, piše portal Pliva. 

Pozitivan efekat meditacije bio je prisutan već poslIJe tri dana, dodaju stručnjaci. Inače, prisutnost stresa kod ispitanika je praćena pomoću mJerenja nivoa hormona stresa kortizola. 

Za oslobađanje od stresa, pojedini takozvanu tehniku osvješćivanje trenutka, terapiju koja ima korijen u budističkoj meditaciji. 

Prije nego što usmjerite um ka anksioznisti kroz koju prolazite, koncentrišite se na disanje - osjetite kako vam vazduh lagano struji kroz nozdrve, spušta se niz grlo i u pluća. Osjetite otkucaje srca i zamislite kako ono pumpa krv sa kiseonikom kroz vaše tijelo. Nastavite tako sve dok ne budete spremni za meditaciju. 

Preusmjerite sada svoju pažnju na uznemirene misli. Koje misli su prisutne u vašem umu u ovom trenutku? Da li ih je mnoštvo i kreću se brzo ili se svaka zadržava? Razmotrite te misli objektivno, nemojte reagovati emotivno na njih. 

Postoji mit da, kada meditirate, treba da imate „prazan” um. Ali misli nijesu neprijatelj i pokušavanje da ih zaustavite samo će dovesti do dalje borbe u vama. Tretirajte misli tokom meditacije kao da vam svira radio u pozadini - možete ga čuti, ali vaša pažnja usmjerena je na nešto drugo. 

U stanju svjesnosti vi obraćate pažnju na činjencu da imate misli ali ne slušate šta one imaju da vam kažu. Pokušajte da misao ne karakterišete kao „dobru” ili „lošu”. Njegujte stav staloženosti bez obzira šta se dešava u vašem umu. Posmatrajte svoje misli sa radoznalošću i nežnošću i samim tim ćete ih lakše podnijeti. 

Kad god primijetite da vam um luta, prepoznajte da je „skrenuo” i nježno vratite pažnu ka posmatranju misli. 

Nastavite da radite sa svojim zabrinutim mislima na ovaj način onoliko dugo koliko ste sami odredili. Rad na osvješćivanju može biti izazovan i naporan, tako da je najbolje da u početku radite u kraćim periodima.