Sredinom maja najviši sud EU donio je odluku da građani imaju pravo da kontrolišu svoju onlajn reputaciju i da mogu da zatraže od pretraživača uklanjanje rezultata pretrage koje smatraju netačnim, nevažnim ili zastarjelim. 

Za mjesec dana Google je od Evropljana primio 70.000 zahtjeva korisnika za brisanje podataka, najviše iz Francuske (14.086), Njemačke (12.678), Velike Britanije (8.497), Španije (6.176) i Italije (5.934). 

Prošle sedmice najpoznatiji pretraživač počeo je da primjenjuje odluku o uklanjanju rezultata pretrage i odmah su se pojavile mnoge protivrječnosti. Uvažio je zahtjev škotskog sudije da iz pretrage ukloni linkove ka tekstovima u Guardianu i Daily Mailu o kontroverzi u koju je bio umiješan. Ali, kako mu politika nalaže, o tome je obavijestio i pomenute novinske kuće, a oni svoje čitaoce, pa su zaboravljeni grijesi ponovo bili u žiži. 

Google je zatim vratio linkove ka Guardianu, pošto se ova kuća javno žalila na mjeru, tvrdeći da je u interesu javnosti da bude upoznata sa slučajem Dagija Makdonalda, koji je 2010. optužen da je lagao o razlozima zbog kojih je jednom timu dosudio penal. Uredništvo je kritikovalo pravo na zaborav kao napad na slobodu izražavanja, jer tekstovi mogu da se čitaju samo dok neko ne zatraži da se sakriju. 

I BBC je obaviješten da su neki linkovi ka njegovom sajtu uklonjeni, blog o bivšem šefu banke Merrill Lynch, pa su se novinske kuće požalile da je Google pretjerao u primjeni odluke suda. 

Desilo se upravo ono na šta su mnogi upozoravali kada je odluka donijeta – da će se teško sprovoditi i da je američkom tehnološkom džinu prepušten složen zadatak da odlučuje kad je preče nečije pravo na privatnost, a kad interes javnosti da bude obavještena. Iako tekstovi nisu izbrisani sa originalnih sajtova, već samo iz rezultata pretrage i mogu lako da se nađu ako se koristi američka verzija google.com, burne reakcije ukazuju na veliki značaj Googlea na Starom kontinentu. Prema nekim procjenama, koristi se u 85 odsto pretraga, dok je u Sjevernoj Americi taj procenat manji od 70. 

Ima mišljenja da je Google brisanjem linkova ka najpopularnijim evropskim informativnim sajtovima svjesno napravio halabuku kako bi pokazao s kakvim se problemima suočava i da odluka suda nije dobra. Predstavnik Googlea nije htio da govori za New York Times o sprovođenju nove politike. 

Evropski korisnici Googlea (samo u zemljama EU) obaviješteni su na skoro svakoj stranici pretrage da su rezultati možda promijenjeni u skladu sa odlukom Evropskog suda pravde u Luksemburgu i zakonima o zaštiti privatnosti. 

Ne kaže se koji su rezultati promijenjeni, ali analitičari kažu da ovo obavještenje, kao i brzo reagovanje Googlea, imaju cilj da pokažu evropskim korisnicima da su za potencijalne probleme krivi kreatori evropske politike, a ne ova kompanija. 

BBC i Guardian još razmatraju kako da odgovore na uklanjanje linkova. 

„Brine nas svaki pokušaj blokiranja pristupa sadržaju. Ako cilj odluke suda nije da omogući cenzuru na mala vrata, onda bismo ohrabrili Google da bude transparentniji o kriterijumima kojima se rukovodi u ovim odlukama,” rekla je predstavnica Guardiana. (politika.rs, b92.net)