Većina useljenika koji u Njemačku stižu iz drugih država Evropske unije ne pravi nikakve probleme, naglašava savezni ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer. Pravo građana da slobodno biraju mjesto za život i rad sigurno je jedno od bitnijih pravila koja važe unutar Unije. Međutim, kako sve više ljudi kao svoje odredište bira Niemačku, tako se i povećava broj onih koji zloupotrebljavaju zakone. Oni žele da se domognu pomoći koju ta zemlja isplaćuje nezaposlenima ili porodicama sa djecom, kroz dječiji dodatak.

„Ne postoji sveobuhvatan problem useljavanja ‘socijalnih slučajeva’ iz drugih evropskih država, ali se taj problem javlja u pojedinim regionima“, navodi De Mezijer. Da bi se pomoglo pojedinim njemačkim gradovima i spriječile zloupotrebe socijalnih sistema, vlada u Berlinu predložila je novi zakon.

Strožije kontrole

Niz novih pravila bi tako trebalo da spriječi da se na nezakonit način podnose zahtjevi za isplatu pomoći. „Želimo da na šest mjeseci ograničimo dozvole boravka koje se izdaju u cilju pronalaženja zaposljenja, kao i da se dobijanje dozvole boravka na osnovu lažnih podataka proglasi krivičnim djelom“, kaže njemački ministar. U slučaju zloupotrebe može se izreći i zabrana ulaska u Njemačku na određeni period.
Onaj ko želi da dobije dječiji dodatak, to može da ostvari samo ako uz zahtjev priloži i jedinstveni poreski identifikacioni broj. Na taj način spriječilo bi se da neka osoba zatraži isplatu novca u više gradova. Dokaz o zaposljenju, na primjer potvrdom o formiranju sopstvene firme, ubuduće će se detaljnije kontrolisati.
Tomas de Mezijer tako navodi primjer iz prakse: „Kada neko ko ne zna ni riječ njemačkog i priloži savršen popunjen obrazac za dobijanje dječijeg dodatka i zahtev za otvaranje firme, ali ne može da kaže kakvu firmu želi da otvori, onda je to povod da se posumnja da je u pitanju lažna prijava djelatnosti.“

Ko vara, taj leti iz države

Protekle godine u Njemačkoj se, zbog sve većeg broja useljenika iz Bugarske i Rumunije, prvenstveno Roma, rasplamsala žestoka diskusija. „Ko vara, taj leti iz države“, glasila je parola bavarskih demohrišćana iz stranke CSU. Oni u novom zakonu vide ostvarenje svojih želja.
Opozicija upozorava da su u zloupotrebu prava na socijalnu pomoć umiješani samo pojedini useljenici i da to predstavlja stvaranje neprijateljskog raspoloženja prema njima. Stranka Ljevica traži konsekventnu primjenu zakona o slobodnom kretanju građana Evropske unije, a gradovima se u tu svrhu na raspolaganje mora staviti više novca. Oštriji zakoni vode samo još većoj stigmatizaciji useljenika i izbjeglica.
Vlada u Berlinu je u januaru 2014. formirala posebnu komisiju koja je tom temom trebalo da se pozabavi sa stručnog aspekta. Prijedlozi iz izvještaja te komisije ušli su i u predlog spomenutog zakona koji bi trebalo da bude usvojen već ove godine.

„Moramo ubrzati stvari“, kaže savezna ministarka za rad Andrea Nales. Ona upozorava na lošu situaciju u pojedinim gradovima poput Duizburga, gdje je za izbjeglice podignuto šatorsko naselje. Tom gradu su savezne vlasti u svrhu izgradnje smještaja za izbjeglice odobrile pomoć od 25 miliona eura.
Ministar De Mezijer objasnio je da 26 odsto onih koji podnose zahtjev za azil stiže iz država Balkana. „To otežava prijem azilanata kojima je naša zaštita zaista potrebna“, naglašava on, imajući na umu prvenstveno izbjeglice koje u Njemačku dolaze iz Sirije ili Iraka.

(Bankar.me)