Planirano razmještanje nekoliko hiljada vojnika NATO i vojne opreme u istočnoj Evropi ima za cilj da "umiri" članice Alijanse iz bivšeg istočnog bloka, ali i da razljuti Rusiju budući da će ti potezi dovesti u pitanje i ključni sporazum NATO sa Moskvom, prenosi Tanjug.

Međutim, na samitu NATO u Velsu, u četvrtak i petak, lideri će se vjerovatno uzdržati od toga da otvoreno izazovu Moskvu zbog krize na istoku Ukrajine.
"Mogućnost da dođe do bilo kakve otvorene vojne intervencije je malo vjerovatna. Za to ne postoji podrška na bilo kojem nivou u NATO. Niko neće ni da djeluje samoinicijativno", smatra direktor Kraljevskog instituta za međunarodne odnose u Londonu Robin Niblet.

On napominje da ne postoji nikakva obaveza za NATO da djeluje budući da Ukrajina nije članica tog saveza i stoga ne podleže istim principima "kolektivne odbrane".
Neke članice NATO, poput Rumunije, i pojedini "ratoborni" američki senatori zatražili su od Alijanse da pomogne u snabdijevanju ukrajinske vojske, ali su drugi saveznici ostali mnogo uzdržaniji po tom pitanju.
Alijansa je suspendovala veći deo saradnje sa Moskvom posle aneksije Krima, ali se i dalje čvrsto drži Osnivačkog akta NATO-Rusija koji ograničava broj snaga koje NATO može da rasporedi na teritoriji država bivšeg istočnog bloka.
Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen najavio je juče da će saveznici formirati udarne jedinice za brzo reagovanje i graditi privremene baze na istočnim obodima Alijanse.
"Ključno je da će prisustvo NATO na istoku biti u budućnosti mnogo vidljivije", ukazao je on.
Rasmusen je rekao da će jedna od glavnih tema na samitu biti formiranje udarne jedinice za brzo reagovanje od nekoliko hiljada vojnika, u koju će osim kopnenih, pomorskih i vazdušnih elemenata biti uključene i specijalne snage.
Upitan da definiše odnos NATO prema Rusiji, sa kojom je 1997. godine postignut sporazum da savez ne pravi permanentne baze na istoku, generalni sekretar je odgovorio da je Rusija ta koja vidi NATO kao protivnika, što proizilazi iz zvaničnih izjava i ruskih vojnih dokumenata.
Iz sjedišta NATO je najavljeno da će biti formiran povjerilački fond koji će pomoći finansiranje logistiku ukrajinske vojske, komandnu i kontrolnu strukturu, kao i isplatu penzija ukrajinskim vojnicima, uključujući i one koji su ranjeni u sukobima sa proruskim snagama.
Samitu u Velsu će prisustvovati i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko koji je rekao da očekuje da zemlje članice NATO pojedinačno upute isporuke oružja Ukrajini.
Što se tiče planova o članstvu Ukrajine u NATO, novo rukovodstvo u Kijevu je najavilo da namjerava da uputi zahtjev nacionalnom parlamentu da obnovi tu proceduru koja je stopirana 2010. dolaskom na vlast proruskog predsjednika Viktora Janukoviča.