"Socijalni eksperiment" obavljen preko društvene mreže Facebook tokom 2012. godine nad oko 700.000 korisnika, koji je manipulisao objavama u cilju promjene raspoloženja jasno je pokazao da je formiranje mišljenja korisnika te društvene mreže pod uticajem sadržaja koji se objavljuje i da u skladu sa pozitivnim ili negativnim sadržajem i korisnik formira svoje mišljenje, stav ili emotivno stanje.

Da stvar bude više zabrinjavajuća poslednja studija dva evropska istraživača, navode britanski "Telegraph" i portal "Engadget", pokazuje da Facebook prvenstveno, ali i Instagram, Twitter i druge društvene mreže mogu da utiču na to koliko smo zadovoljni svojim životom! Fabio Sabatini sa Univerziteta Sapienza u Rimu i Frančesko Saraćino iz državne agencije za statistiku, STATEC, sproveli su istraživanje na oko 50.000 ispitanika u Italiji i došli do poražavajućeg zaključka. Studija je učesnike, između ostalog, sprovela kroz upitnik u kojem se tražilo da odgovore na pitanja poput koliko su zadovoljni svojim životom trenutno, koliko često se sastaju sa prijateljima, da li vjeruju ljudima i šta obično rade na internetu.

Ispitanici koji su odgovorili da više vjeruju ljudima i da se češće sastaju sa prijateljima rekli su i da su srećniji i zadovoljniji svojim životom. S druge strane, oni koji to čine onlajn, odnosno preko društvenih mreža, Facebooka prvenstveno, bili su nezadovoljniji i osjećali su se čak jadno. Za ovo je kriv govor mržnje, koji se na društvenim mrežama često "čuje", diskriminacija koja se namjerno ili nenamjerno sprovodi u viruelnom svijetu, a koji neminovno utiču na one do kojih ona dolazi, opet s namjerom ili slučajno.

U zaključku studije stoji da društvene mreže, bez obzira na to što povezuju ljude, u velikom broju slučajeva "vrlo negativno" utiču na pojedince.