Promijenite rutinu

Mozak se veoma lako navikava na radnje koje automatski, svakodnevno obavljamo pa ne zahtijevaju veliko angažovanje ”malih sivih ćelija”, pa samim tim dolazi do slabljenja moždanih funkcija. Da biste to spriječili, pokušajte da promijenite rutinu. Ako ste dešnjak, perite zube, češljajte se, oblačite se, hranite se i pišite SMS poruke lijevom rukom i obratno.

Veoma dobra mentalna vježba jeste i ”isključivanje” čula vida prilikom izvođenja dobro poznatih radnji. Zatvorite oči ili preko njih stavite povez i šetajte po stanu, oblačite se, jedite, pijte vodu, umivajte se, perite zube. Tako ćete maksimalno aktivirati druga čula i stimulisati moždane centre koji ih regulišu.

Pokušajte da radite više poslova odjednom: dok slušate muziku, rješavajte ukrštenice (odlična vježba za mozak), telefonirajte, kuhajte ručak, crtajte, jer na taj način se istovremeno aktivira nekoliko moždanih centara.

Promijenite redoslijed prilikom obavljanja svakodnevnih poslova, jer ih svi radimo automatski, bez razmišljanja. Ako se ujutru najprije umivate, pa oblačite i doručkujte, sljedećeg dana promijenite raspored.

Uvedite novine

Savladavanje novih vještina, učenje i putovanja znatno štite degradaciju mentalnih sposobnosti. Posjećujte nova mjesta, makar i u sopstvenom gradu i promijenite putanju kojom idete svakog dana na posao, koračajte suprotnom stranom ulice od one na koju ste već navikli.

S vremena na vrijeme promijenite raspored namještaja u stanu, stvari na radnom stolu i slike na zidu. Kad god imate slobodnog vremena čitajte knjige i časopise koji vas inače ne zanimaju. Upišite se na kurs stranog ili znakovnog jezika, računara, kuhanja… Svaka nova informacija ili sposobnost povoljno se odražavaju na funkciju mozga.

Vježbajte

Stručnjaci tvrde da samo desetak minuta vježbanja dnevno može poboljšati koncentraciju i budnost, povećati osjećaj blagostanja i pomoći da se bolje usredsredimo na ono što radimo. Vježbanje podstiče proizvodnju dopamina i serotonina, hormona koji poboljšavaju raspoloženje, sprečavaju depresiju i stimulišu rad nervnog sistema.

Redovno vježbanje dovodi do povećanja jednog od ključnih dijelova mozga – hipokampusa koji je odgovoran za formiranje dugoročnog pamćenja, a tokom starenja se smanjuje za oko dva posto godišnje. To dovodi do smanjenja broja veza među nervnim ćelijama u tom dijelu mozga, slabljenja intenziteta njihovog uzajamnog djelovanja i pogoršanja memorije. Da bi se postigli najbolji rezultati, treba vježbati u prosjeku 45 minuta, pet dana u sedmici, a to mogu biti aerobik, plivanje, trčanje, brzo hodanje, vožnja bicikla, ukratko, sve one aktivnosti koje ubrzavaju puls i disanje.

Veoma su korisne i vježbe disanja koje smiruju napetost i anksioznost, naročito ako se kombinuju s jogom. Time se povećava sposobnost pamćenja, snižava krvni pritisak, poboljšava cirkulacija i ublažavaju štetne posljedice stresa.

Vodite računa o ishrani

Pretjerano konzumiranje alkohola i nikotina, kao i uzimanje narkotika, uzrokuje promjene u nekoliko oblasti mozga koje upravljaju pamćenjem, rasuđivanjem, koordinacijom i čulima. To dugoročno može izazvati odumiranje moždanih ćelija, a samim tim i slabljenje memorije, nesanicu i psihičke tegobe.

Na listi idealnih namirnica za mozak jesu integralne žitarice, bogate vitaminima B grupe koji su veoma važni za funkcionisanje nervnog sistema.

Nikako ne treba zaboraviti ni ribu, naročito sardinu, haringu i losos koje obiluju omega-3 masnim kiselinama neophodnim za odvijanje svih moždanih aktivnosti.

Jezgrasti plodovi i sjemenke kao što su badem, orah, lješnjak, brazilski orah, kikiriki, suncokret, susam i lan bogati su vitaminom E koji takođe pozitivno utiče na intelektualne sposobnosti i čuva mentalno zdravlje.

Pored toga, na jelovniku što češće treba da se nađu kelj, špinat, peršun i brokule koje obiluju vitaminom K čije djelovanje pojačava moždane funkcije i popravlja pamćenje jer čuva ćelije od oksidacije. Nar, limun, grejpfrut i pomorandža sadrže veoma važne antioksidanse koji štite nervne ćelije od štetnog dejstva slobodnih radikala.