Savremena neurologija poznaje više od 400 vrsta glavobolje. Oboljeli su pripadnici oba pola (žene mnogo češće) i svih uzrasta, uključujući i djecu mlađu od pet godina. Uzroci koji je izazivaju su mnogobrojni, klinička slika je raznovrsna, terapija nije uvijek jednostavna, a zdravstveni sistem, zbog liječenja i radne nesposobnosti, trpi ogromne troškove. Zbog toga se izučavanju glavobolje, njenih uzroka, predisponirajućih faktora, prevenciji i liječenju poklanja velika pažnja.

Glavobolja je neprijatna bolna senzacija koja najčešće počinje iznenada, traje različito (od četiri do 72 sata) i uglavnom je praćena fotofobijom, anoreksijom, mučninom, povraćanjem i izmijenjenim psihičkim statusom. Posljedica je bolesti centralnog nervnog sistema (tumori, aneurizme, povrede, hematomi, hidrocefalus…) ili drugih organskih sistema, na primjer kardiovaskularnog (hipertenzija ili hipotenzija), jetre, bubrega, štitne žljezde, anemije, slabovidosti, sinuzita… Uzroci su najčešće nepoznati, pri čemu se sve više naglašava uloga naslijeđa (posebno po majčinoj liniji), stresnog tempa života i loših navika (nedovoljno sna, pušenje, konzumiranje alkohola, dehidracija, loše držanje, naprezanje očiju…).

Postoji više tipova glavobolje, ali su najčešća tri.

1. Tenziona glavobolja (podvrsta psihogene) nastaje zbog spazama mišića potiljka i vrata izazvanih psihičkim ili fizičkim stresom, odnosno napetošću. Bol je umjeren i podnošljiv, počinje ujutro i pojačava se u toku dana, javlja se u vidu „obruča oko glave“ i u korijenu vrata. Prestaje spontano ili uz blag analgetik, sedativ, umjerenu fizičku aktivnost, meditacijuili jogu.

2. Cluster (vaskularna, histaminska) glavobolja nastaje uslijed neurovaskularne disfunkcije na nivou hipotalamusa. Počinje kao jak, oštar, pulsirajući bol („ubod u oko“), lokalizovan iza oka, s iradijacijom prema slijepoočnici ili jagodicama, praćen crvenilom lica, suzenjem očiju, zapušenim nosem i preznojavanjem. Češća je kod muškaraca, javlja se u napadima koji se ponavljaju u isto doba dana. Može biti provocirana stresom, alkoholom, umorom, izlaganjem hladnoći.

3. Migrena (Hemicrania) najčešći je tip glavobolje! Od nje pati oko 25 posto žena i osam posto muškaraca svih životnih doba (u svijetu višeod 310 miliona ljudi!), najčešće između 35. i 40. godine. Osnovna karakteristika: pulsirajući bol u jednoj polovini glave. Javlja se u napadima s prodromalnim simptomima (aure) kao što su fotofobija, ispadi u vidnom polju, blijedilo, parestezije, mučnina, povraćanje, disfazija, dijareja… ili bez njih. Kod žena je najčešće povezana s početkom menstruacije, zbog pada nivoa estrogena. U osnovi nastanka migrene jeste neurovaskularna disfunkcija, to jest širenje i skupljanje krvnih sudova pod dejstvom transmitera (serotonin, histamin). Napad najčešće pokreću jak emocionalni ili fizički stres, zamor, svjetlost i buka, gladovanje (hipoglikemija), neke vrste hrane, čokolada, suho grožđe, fermentisani sirevi (sadrže tiramin), sušena riba, kiseli kupus, suhomesnati proizvodi, agrumi, alkoholna pića.

Ukoliko često patite od glavobolje ili su one sve jače, treba da potražite pomoć doktora. U dijagnozi su od pomoći laboratorijske analize, kontrolakrvnog pritiska, pregled oftalmologa, EEG, skener glave ili magnetna rezonanca, a prije svega dobro uzeta anamneza i razgovor.

Kako spriječiti i liječiti napade glavobolje?
- Najprije, poštujte pravila zdravog života (dovoljno sna, adekvatna ishrana, izbjegavanje alkohola i duvana, vježbanje i šetnja), maksimalno eliminišite faktore stresa, redovno kontrolišite zdravlje.
- Savladajte različite tehnike opuštanja: duboko disanje, jogu, meditaciju, aromaterapiju (lavanda, bosiljak), samo masažu, slušanje lagane muzike…
- Na čelo i potiljak stavite hladne obloge.
- Isprobajte lijekove iz prirode! Tablete ili kapi s ekstraktima biljke vratića, matičnjaka, nane, valerijane i kamilice vrlo su djelotvorne, kao i preparati magnezijuma i vitamina B kompleksa, posebno B2 i B6. Korisni su i homeopatski lijekovi i akupunktura.
- Analgetik se mora uzeti na vrijeme, čim se pojave prvi simptomi! Preporučuju se: aspirin, nesteroidni antireumatici (ibuprofen, naproxen), paracetamol, kofein. Uz to, popiti šoljicu (obavezno) zaslađene kafe ili koka-kolu.

Druge lijekove propisuje isključivo neurolog, a to su: beta-blokatori, antagonisti kalcijuma i serotonina, antidepresivi, antikonvulzivi, antiemetici, derivati ergot-alkaloida itd.

I na kraju, utješna vijest za one koje često muči glavobolja: naučnici iz Sijetla objavili su da žene koje pate od migrena imaju za 30 posto manji rizik da obole od raka dojke zbog nižih bazičnih nivoa estrogena. Iako je neprijatna i onesposobljava normalno funkcionisanje čovjeka, glavobolja uz savremena terapijska sredstva i nova saznanja postaje sve slabiji protivnik!

Izvor: elle.rs