Pročitajte još neke zanimljivosti o vremenu:

Najtačniji sat na svijetu

Naučnici mjere vrijeme atomskim časovnicima. Najtačniji sat trenutno se nalazi u Nacionalnom institutu za standarde i tehnologiju u Koloradu (SAD) i na osnovu vibracija atoma cezijuma mjeri vrijeme.
Čak i za 300 miliona godina, on neće gubiti ni jedan sekund.

Gravitaciona dilatacija vremena

Gravitacija utiče na tok vremena. Testovi Ajnštajnove teorije relativiteta pokazuju da to je posmatrač bliže izvoru gravitacije, kao što je Zemlja, vrijeme sporije protiče.
Sinhronizovanje atomskih časovnika na različitim nadmorskim visinama pokazuje, zapravo, različito vrijeme.

Zemlja prije vremena

Vrijeme, onakvo kako ga danas doživljavamo, nije uvijek postojalo.

Prema Ajnštajnovoj teoriji relativiteta, između ostalog, vrijeme počinje Velikim praskom pre oko 13,7 milijardi godina.

Pošto su vrijeme i prostor povezani, nije moguće imati vrijeme bez kretanja. Veliki prasak tako je pokrenuo materiju iz jedne sićušne tačke.
Zamislite to ovako: baš kao što ne možete otići sjevernije od Sjevernog pola, ne možete mjeriti vrijeme prije Velikog praska.

Život u prošlosti

Prema neurologu Dejvidu Iglmanu, svako od nas živi oko 80 milisekundi u prošlosti. Naime, ljudski mozak ne doživljava trenutne događaje do djelića sekunde nakon što se dese.
Tako se naš um sinhronizuje sa svijetom.

Veliko usporavanje

Vrijeme na Zemlji se usporava. Zbog gravitacionog djelovanja Mjeseca, sunčev dan se produžava za oko dvije milisekunde svakog vijeka, pošto se Zemljina rotacija usporava.
Za oko 200 miliona godina, dan će trajati 25 sati.

(B92)