Program podrške razvoju kulture u Nikšiću 2014-2017, pokrenula je Vlada Crne Gore na inicijativu Ministarstva kulture, kao četvorogodišnji projekat koji treba da rezultira unapređenjem kulturnog života Nikšića, grada koji baštini dugu i značajnu kulturnu tradiciju.

Crnogorski pjesnik, dramski pisac, književnik i pozorišni kritičar, prevodilac i antologičar rođen je 1932. godine u Podgorici.

Filozofski fakultet završio je u Beogradu gdje je bio predsjednik  Književnog kluba studenata. Beogradskog univerziteta. Nakon završenih studija vratio se u Podgoricu zaposlivši se ubrzo kao profesor književnosti i jezika.

Bio je glavni urednik časopisa  Susreti, urednik u Grafičkom zavodu, odgovorni urednik i rukovodilac dnevnog lista Pobjede. 

Autor je četrdesetak knjiga lirike, pozorišne i književne kritike, prevoda i prepjeva makedonske poezije i antologija crnogorske književnosti. Najvažnije njegove pjesničke zbirke su: ''Seanse'' (1958), ''Prepoznavanje vremena'' (1965), ''Gladno oko'' (1975), ''Himna južnim vjetrovima'' (1991) i ''Put u daleke duše'' (1997).

Poezija mu je prevođena na dvadesetak jezika (i za nju je dobio najveće nacionalne nagrade). Vodeći makedonski pjesnici (Šopov, Janevski, Koneski, Todorovski, braća Miladinovci, A. Popovski, Mateja Matevski, Petar T. Boškovski, Čalovski i dr.) veoma su popularni na ex-YU prostorima u Perovićevim prevodima – prepjevima.

Nagrađen je prvim Zlatnim perom (1972) na Internacionalnom skupu prevodilaca u Tetovu. Na makedonskom jeziku objavljeno je pet knjiga poezije Sretena Perovića – u prevodu i prepjevu G. Todorovskog, J. Pavlovskog, P.T. Boškovskog i D. Baševskog.

Član je Dukaljanske akadmije nauka i umjetnosti, a ove godine je u Skoplju na Skupštini Makedonske akademije nauka i umjetnosti (MANU) izabran za člana ove ugledne nacionalne asocijacije zbog izuzetno značajnog doprinosa u unapređivanju crnogorsko-makedonskih odnosa u umjetnosti.