Gradske vlasti očekuju oko dva miliona posjetilaca tokom tri dana slavlja, koje počinje puštanjem više od 8.000 svjetlećih balona s mjesta na kojem je srušen Berlinski zid. 

Tokom tri noći i dva dana, od 7. do 9. novembra, kada je srušen zid, ta svjetleća linija balona će označiti tačnu lokaciju zida, kako bi prolaznici shvatili šta znači razdvajanje, naveli su organizatori manifestacije, prenosi Mondo.rs.

Na svakih 150 metara biće postavljeni plakati na kojima će biti označene neke istorijske činjenice o Berlinskom zidu. 

Kod Brandenburške kapije i na drugim mjestima organizovaće se posebni obilasci ruševina zida. 

Berlinski zid, simbol hladnog rata i dio "gvozdene zavjese", izgradila je 1961. godine komunistička Njemačka Demokratska Republika (DDR) smatrajući ga "antifašističkom zaštitom", a na zapadu je to bio "zid srama".

Zid je 28 godina kasnije srušen pod pritiskom stotine hiljada demonstranata. Skoro godinu dana kasnije, 3. oktobra 1990. godine zvanično je proglašeno ujedinjenje Njemačke.

Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je i sama živjela u Istočnoj Njemačkoj, izjavila je da je imala "neopisiv osjećaj" na dan rušenja Berlinskog zida. 

"Takav osjećaj se ne zaboravlja", rekla je ona i dodala da i danas to isto osjeća kada prolazi kroz Brandenburšku kapiju, simbol podjele a sada ujedinjenja grada. 

Angela Merkel će otvoriti stalnu postavku izložbe u Memorijalu posvećenom Berlinskom zidu u centru grada i prisustvovati koncertu u sali Berlinskog ansambla, koji je nekada bio pozorište BertoldaBrehta. 

Branderbuška kapija biće u nedelju glavno mjesto slavlja nazvanog "Hrabrost slobode". Slavlje počinje ispred kapije koncertom pod dirigentskom palicom izraelsko-argentinskog umjetnika Danijela Barenboima. 

Na istoj bini će potom nastupati rok, pop i rep umjetnici sve do 18.00 kada će minutom ćutanja biti odata pošta žrtvama zida, ljudima koji su poginuli u pokušaju da ga pređu.

Ne zna se tačan broj ljudi koji je poginuo. Vlasti navode da ih bilooko 400, dok udruženje žrtava smatra da je taj broj veći. 

Među poznatim umjetnicima, očekuje se britanski pjevač Piter Gebrijel koji će izvjesti pjesmu "Heroes" koju je 1977. godine snimio Dejvid Bouvi u jednom studiju na zapadnoj strani Berlinskog zida. 

Slavlju će prisustovati predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc, nobelovci Mihal Gorbačov i Leh Valensa, kao i bivši mađarski premijer (1988-1990) Mikloš Nemet.