Već godinama nas uvjeravaju da je hrana koja sadrži masnoće loša i nezdrava. Oni koji žele da budu vitki i zdravi, masti izbjegavaju u širokom luku. Međutim, to nije dobra ideja jer masti moraju biti dio ljudske ishrane. 

Masti su sastavni dio pravilne i uravnotežene prehrane. Energiju potrebnu za svakodnevno funkcionisanje dobijamo iz hrane koju konzumiramo i ne možemo je ne konzumirati ili u potpunosti izbjegavati. Međutim, najkoncentrisaniji izvor energije od svih makronutrijenata su svakako masti. Procesom probave se razgrade do masnih kisjelina i glicerola. Izvor su masnih kisjelina, esencijalnih masnih kisjelina, doprinose apsorpciji kalcijuma važnog za zdravlje kostiju i zubi a važne su i za iskorišćavanje vitamina topivih u mastima A, D, E i K u organizmu. 

“Važno je zapamtiti da nisu sve masti jednake i da se neke unose češće, a neke rjeđe”, ističe Eva Pavić, magistar sigurnosti i kvaliteta hrane i rukovodilac Sektora za prehranu i dijetetiku u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. 

Postoji nekoliko vrsta masti - zasićene, jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene masne kisjeline, a izvori su biljni i životinjski. 

“Hrana bogata zasićenim masnim kisjelinama je crveno meso, pavlaka, puter, punomasni mliječni proizvodi i palmino ulje, kokosovo ulje… Preporuka je da se ove vrste masnoća unose manje od 10 posto od ukupnog dnevnog energetskog unosa. Postoje i masti koje nisu preporučljive u prehrani jer osim što povećavaju tjelesnu masu, mogu i naštetiti zdravlju, a to su trans masne kisjeline. Ove masne kisjeline stvaraju se tokom industrijske prerade pa se tako nalaze u brzoj hrani, grickalicama i pekarskim i industrijskim proizvodima. 

Preporučljivo je hranu koja sadrži trans masne kisjeline u potpunosti izbjegavati. Ovakve vrste masti na deklaracijama se navode i kao hidrogenizovano biljno ulje, djelimično hidrogenizovano biljno ulje ili mast, djelimično očvrsnuta biljna mast”, navodi Pavić. 

“Dobre” masti 

Ljudskom organizmu koriste jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene masne kisjeline. Jednostruko nezasićene masne kisjeline najzastupljenije su u maslinovom ulju, repinom ulju, avokadu i majčinom mlijeku, jedan od mnogih razloga zašto se preporučuje dojenje. Višestruko nezasićene masne kisjeline se u velikoj količini nalaze u određenim biljnim uljima kao što su suncokretovo ili kukuruzno. 

U ovu grupu ulaze i esencijalne masne kisjeline, a to je vrsta masnih kisjelina koje naš organizam ne može sam da sintetiše nego ih moramo unijeti hranom. 

“Dvije najvažnije esencijalne masne kisjeline su linolna (omega 6) i linolenska kisjelina (omega 3). Upravo iz tog razloga one bi trebalo da budu prisutne u svakodnevnoj ishrani jer su važne za normalan rast i razvoj djece i adolescenata. One svojim svojstvima utiču na rad našeg organizma i pomažu u očuvanju zdravlja srca. Prednost treba dati omega 3 masnim kisjelinama čiji je izvor masna riba, losos, bakalar, sardina, skuša, tuna papalina, list, lanene semenke, chia sjemenke, soja i riblje ulje, a u našem organizmu djeluju protivupalno”, pojašnjava Pavić. 

Margarin ipak nije toliko loš 

Među masnoćama na lošem glasu već se godinama nalazi i margarin. Ipak, Pavić ističe kako je to zabluda: “Margarin se prije dobijao procesom hidrogenizacije i sadržavao je transmasne kisjeline. Međutim, već godinama se koriste inovativni procesi proizvodnje zbog čega margarini koje nalazimo u prodavnicama danas gotovo i ne sadrže transmasti, a bogati su nezasićenim masnim kisjelinama koje imaju niz pozitivnih učinaka na zdravlje i smatraju se 'dobrim' mastima. Takođe, obogaćeni su vitaminima A, D i E i ne sadrže holesterol”. 

Ona dodaje da margarini u prosjeku imaju sedam do deset svima poznatih sastojaka koji se u različitim kombinacijama pojavljuju i u mnoštvu druge hrane: “Kada je u pitanju zdravlje srca, margarin obično ima prednost nad puterom jer se sastoji od biljnog ulja i ne sadrži holesterol. Margarin takođe ima veći udio 'dobrih' masnoća kao što su polinezasićene i mononezasićene u odnosu na puter. Ove vrste masti pomažu u smanjenju lipoproteina niske gustoće (LDL) ili 'lošeg' holesterola”. 

Šta jesti? 

Iz svega navedenog vidljivo je da masnoće nije dobro izbjegavati. Naprotiv, valja ih uvrstiti u ishranu, ali, naravno, samo one zdrave. U tu kategoriju ulaze jednostruko nezasićene masne kisjeline koje se mogu pronaći u maslinovom ulju, kukuruznom i repinom ulju, avokadu, kikirikiju, orašastim plodovima, sjemenkama maka, kukuruzu, crnoj čokoladi, mliječnim proizvodima, margarinu i puteru. 

(b92)