"Slava kao prvi srpski samostalni predlog trebalo bi da skoro sigurno, mada uvijek postoji mogućnost da ne, bude proglašena na zasijedanju Komiteta za nematerijlano kulturno nasljednje Unesko koje će biti održano u Parizu od 24. do 28. novembra", rekao je za Tanjug član Nominacionog tima Marko Stojanović.

On je istakao da je Nominacioni tim pokušao da dosije za upis koncipira tako da slava bude "samo otvor, ona glavna vrata kroz koja će biti pokazano svo bogatstvo nematerijalnog nasljedja na teritoriji Srbije".

Prema riječima Stojanovića, slava je kroz vjekove i kroz prostor cijele Srbije, odnosno tamo gdje su Srbi živjeli u različitim državama i pod različitim okupacijama uvijek je bila simbol srpskog identiteta.

Kao takva je bila najreprezentativniji element kulturnog nasljeđa, zaključio je on.

Kroz praktikovanje slave, vidi se neraskidiva veza između zvanične pobožnosti, narodne religioznosti, društvnih rituala i gozbe, a mogu se posmatrati i drugi elementi - način na koji je oblikovan svečani obrazac u ishrani, pjesma i igra, instrumenti korišćeni prilikom proslavljanja...

Stojanović je naglasio da se stavljanjem slave na Uneskovu reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa, na nivou svjetske ili globalne zajednice, daje drugima uvid u cjelokupno nematrerijalno nasljeđe na teritoriji Srbije.

Kako je podsjetio, slava je nominovana prošle godine, dok je ove godine Centar za nematerijalnu kulturno nasljeđe predložio kolo.

Trenutno je u Registar nematerijalnog kulturnog nasljeđa upisano 27 elemenata, među kojima su pirotski kačkavalj, pirotski ćilim, pazarske mantije, pjevanje iz vika, gusle, slovačko slikarstvo... 

Bilo koji od tih elemenata, kao i novi koji se pripremaju mogu biti nominovani za Uneskovu reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa, napomenuo je Stojanović, piše Tanjug.