Ali, naučnici tvrde da noćne ptice u pogledu kvaliteta života ne zaostaju za onima koji ustaju ranije.

Činjenica je da u današnje doba u maloj mjeri možemo kontrolisati hoćemo li biti jutarnji ili noćni tip. Istraživanja su pokazala da to gotovo u potpunosti zavisi od genetike.

U modernim vremenima ljubitelji kasnog lijeganja zbog prirode radnog vremena i društvenih obaveza konstantno su neispavani. Neispavanost ljubitelja kasnog lijeganja koje im nameće ispunjavanje društvenih normi naučnici su nazvali "društveni jet lag".

Dakle, naučno je dokazano da su noćne ptice na određeni način u nepovoljnijem položaju jer neispavanost utiče na moždanu aktivnost. Zato, noćobdije imaju manje ćelija koje pomažu neuronima u komunikaciji sa drugim moždanim ćelijama, a to znači i manju mogućnost za proizvodnju "dobre volje", serotonina i dopamina.

Ali noćobdije su, kažu naučnici, kreativnije i imaju bolje kognitivne sposobnosti od jutarnjih tipova. Uz to su, prema istraživanjima, noćni tipovi psihički izdržljiviji od ranoranilaca.A kada je o tinejdžerima i spavanju riječ, pravila nema: čini se da hormonalne promjene privremeno mogu prevladati genetske različitosti. Samo privremeno.

(cafe.ba)