Obostrano odbijanje istih polova dva magneta može da pobijedi silu gravitacije i tako omogući predmetu da levitira ili lebdi u vazduhu, poput ove magnetne igračke. Taj princip se još od osamdesetih godina primjenjuje u Evropi, Japanu i Kini za tzv. maglev vozove koji lebde iznad šina. Bez kontakta vagona sa površinom, odnosno bez frikcije, maglev vozovi su gotovo beščujni i kreću se ogromnom brzinom. Arhitekta Greg Henderson, koji je sa suprugom Džil osnovao kompaniju "Arx Pax", kaže da ista tehnologija može da se primijeni za levitiranje bilo čega, čak i zgrada.

"Zamislite da dođe do zemljotresa i da se sistem za rano upozoravanje pokrene i nosači se spuste te zgrada počne da lebdi. Potres se zatim zaustavlja, nosači se vraćaju na mjesto i niko u prostoriji niti u zgradi nikada neće ni znati da je bio zemljotres", objašnjava Henderson.

Kao dokaz ovog koncepta Hendersonova kompanija je napravila prvi lebdeći skejtbord, nazvan maglev haverbord, odnosno hendo, koji može da ponese jednu osobu na dva i po centimetra iznad metalne površine.

"Kreiramo magnetno polje i kroz metod indukcije, što je dio našeg tajnog recepta, pravimo sekundarno i jednako magnetno polje u ovoj provodljivoj površini", kaže Henderson. Baterije za hendova četiri motora zasad traju kratko, ali inženjer dizajna Kajl O'Nil kaže da je za iskusne skejtere to dovoljno da nauče kako da kontrolišu haverbord.

"Neki ljudi kažu da je kao snoubord. Drugi kažu da je baš onako kako su i zamišljali da bi haverbord trebalo da radi, što je interesantan odgovor s obzirom na to da ga niko prije nije vozio", ističe O'Nil.

Tvorci henda kažu da se lebdeći skejtbordovi neće skoro pojaviti na ulicama jer rade samo iznad metalne površine, međutim navode da bi veće takve mašine mogle da se koriste za transport, recimo, kontejnera u skladištu.

(Nezavisne)