Njega ne iznenađuju posljednji podaci, napominjući da je proces „odumiranja“ ćirilice počeo još 1918. 

"Bila je zajednička država gdje se u većini koristilo latinično pismo. Taj trend se proširio i na Srbiju, a nastavio i poslije Drugog svjetskog rata. Posljednja istraživanja pokazuju da učenici u srednjoj školi danas više koriste latinicu. Ona je potrebna za engleski, latinski, matematičke i hemijske formule. Još važnije, koristi se u radu na računaru i kucanju SMS poruka. Država bi morala da preduzme ozbiljnu akciju kako bi sačuvala ćirilično pismo, ali ona nije zainteresovana za to", smatra Klajn.

Prema njegovim riječima, svi javni spisi i zvanični dokumenti bi trebalo da budu na ćirilici. 

"Na privatnu upotrebu pisma se ne može uticati. Ali, ako se ovakav trend nastavi, ćirilica će postati arhaično pismo", naglašava Klajn. 

Istraživanje je sprovedeno na teritoriji cijele Srbije. U telefonskoj anketi učestvovalo je 1.011 osoba, uzrasta od 12 do 75 godina. Podjednaka upotreba oba pisma bilježi se u seoskim sredinama, dok je ćirilica, za nijansu, zastupljenija u južnoj i istočnoj Srbiji.

Rezultati pokazuju i da mladi mnogo više koriste latinicu od ćirilice. Osobe uzrasta od 20 do 29 godina latinicu koriste čak 47 odsto više nego ćirilicu. Starije osobe su okrenute ćirilici i skoro 60 odsto njih starosti od 70 do 75 godina koristi ćirilicu kao glavno pismo.

(Danas)