Radi se o sve češćem fenomenu da se izgubljene vrste vraćaju u ekosistem. Iako kriogenika zvuči kao termin iz filmova naučne fantastike, veliki broj vrsta u stanju je da preživi duge periode smrzavanja.

U 2012. godini, naučnici su posadili i dobili cvijeće iz semena starog 32.000 godina. Prošle godine, izlegli su jaja stara 700 godina, pronađena na dnu jezera u Minesoti, a drugi tim naučnika oživio je antarktičku mahovinu, koja je bila zamrznuta još od doba kralja Artura, prenosi hrvatski ''Jutarnji list''.

Pravi šampioni preživljavanja su virusi i bakterije - najmanje jedna vrsta preživjela je osam miliona godina u hibernaciji.

Srećom, nije vjerovatan mračni scenario u kojem bi čovječanstvo mogla da pokosi davno zaboravljena bakterija ili virus, a prirodne riznice antičkih gena danas mogu da nam pomognu u spasavanju brojnih ugroženih vrsta.

Mnoge životinjske i biljne vrste koje se danas nalaze na ivici istrebljenja ugrožene su nedostatkom raznolikosti u genima. Za uspješno dugoročno preživljavanje vrste bez ljudskog uplitanja potrebno je oko 5.000 jedinki, a brojne današnje vrste pale su ispod tog broja.

Među kriogeno očuvanim primjercima starim stotinama ili hiljadama godina naučnici se nadaju da će da pronađu komplementarni genetski materijal, koji bi omogućio "osvežavanje" genske zalihe te vrste.

Prije tri godine, naučnici su uskrsnuli pradavnu jedinku biljke ''Silene stenophylla'' - malu cvetajuću biljku sibirske arktike. Istraživači su u genetskom kodu kod ovih biljaka, koje potiču iz ledenog doba, pronašli osobine koje se više ne mogu pronaći u modernim verzijama iste biljke - od različitih cvetova do različitih polnih karakteristika.

Stručnjaci se nadaju da se radi tek o prvom primjeru u kojem će prirodna ledena riznica omogućiti širenje biodiverzitet i u današnje vrijeme.