Podgorica: Događaj koji se nikada ne smije zaboraviti
Štrpci

Otmica i ubistvo 20 putnika iz voza

Podgorica: Događaj koji se nikada ne smije zaboraviti

Mi čekamo i tražimo pravdu da oni koji su zločin u Štrpcima napravili plate onako kako zakoni predviđaju. Nismo spremni na osvetu, niti nas takva razmišljanja uopšte opterećuju, poručili su danas iz Foruma Bošnjaka Crne Gore na obilježavanju 22. godišnjice otmice putnika iz voza u Štrpcima.

Polaganjem cvijeća na Spomen parku civilnim žrtvama 1991-2001 u Podgorici, mnoge organizacije i građani danas su obilježili godišnjicu otmice 20 putnika iz voza u Štrpcima, javlja agencija Anadolija.

Husein Ceno Tuzović, predsjednik Foruma Bošnjaka Crne Gore istakao je da se ovaj događaj nikada ne smije zaboraviti.

"U tom činu, 20 ljudi je izgubilo živote, za jednog stradalog se se još ne zna ime, dok je jedan bio kapetan prve klase JNA, koji se zove Tomo Buzov, po nacionalnosti Hrvat. On je platio glavom za najljudskiji istup koji se može zamisliti, a to je suprostavljanje odvođenju nedužnih ljudi u nepoznatom pravcu. Smatramo da ove događaje nikada ne smijemo zaboraviti, ali ih ne smijemo zloupotrebljavati. Moramo nastojati da se to nikad ne zaboravi, ali i da taj zaborav dobije pravednu sudsku presudu. Mi čekamo i tražimo pravdu da oni koji su zločin u Štrpcima napravili, da plate onako kako zakoni predviđaju. Nismo spremni na osvetu, niti nas takva razmišljanja uopšte opterećuju", poručio je Tuzović.

Na današnjem obilježavanju 22. godišnjice otmice putnika iz voza u Štrpcima prisustvovala je delegacija ambasade Republike Turske, koju je predvodio ambasador Mehmet Niyazi Tanilir.

Na obilježavanju godišnjice pojavio se i predsjednik Skupštine Podgorice Đorđe Suhih, kao i predstavnik ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Podsjećamo, 27. februara 1993. godine, iz putničkog voza "Lovćen 671", koji je saobraćao na relaciji Beograd - Bar, oteto je 20 putnika, od kojih je poznato 19 imena.  Odvedeni su put Višegrada, gdje su mučeni i na kraju ubijeni. Do sada je pronađen dio posmrtnih ostaka četvorice stradalih. Za tu otmicu, odlukom Višeg suda u Bijelom Polju na 15 godina zatvora pravosnažno je osuđen samo Nebojša Ranisavljević iz Despotovca.

U sudskom postupku protiv Nebojše Ranisavljevića pred Višim sudom u Bijelom Polju, utvrđeno je da su pripadnici Višegradske brigade VRS, predvođeni Milanom Lukićem, 27. februara 1993. godine na stanici u Štrpcima nasilno zaustavili voz broj 671 i iz njega izveli 20 putnika – 18 Bošnjaka (tada Mulimana), jednog Hrvata i jednu osobu nepoznatog identiteta. Sproveli su ih do mjesta Prelovo kod Višegrada gdje su ih u lokalnoj osnovnoj školi opljačkali, tukli i mučili, a nakon toga vezali žicom, uveli u kamion i odveli u selo Mušići u okolini Višegrada.

U jednoj od napuštenih kuća su im naredili da legnu, nakon čega su Boban Inđić i Milan Lukić pucali u njih. Za to vrijeme Nebojša Ranisavljević je čuvao stražu, a kada su dva putnika počela da bježe on je pucao u njih i ranio jednog. Milan Lukić je prišao ranjenom čovjeku i prerezao mu grkljan.

Tokom suđenja Ranisavljeviću utvrđeno je da je otmica bila planirana, o čemu su saznanja imali najviši predstavnici državnih organa tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), među kojima su Ministarstvo odbrane, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Vojska Jugoslavije i Služba državne bezbjednosti. Međutim, nijedan organ nije preduzeo ništa da se otmica spriječi.

Žrtve ovog zločina su: Halil Zupčević (1944), Senad Đečević (1975), Esad Kapetanović (1954), Iljaz Ličina (1947), Fehim Bakija (1950), Rifat Husović (1958), Ismet Babačić (1963), Šećo Softić (1945), Adem Alomerović (1935), Rasim Ćorić (1953), Fikret Memović (1939), Fevzija Zeković (1939), Džafer Topuzović (1938), Muhedin Hanić (1966), Safet Preljević (1971), Nijazim Kajević (1963), Zvjezdan Zuličić (1960), Jusuf Rastoder (1938), Tomo Buzov (1940) i NN lice.

Posmrtni ostaci Halila Zupčevića, Rasima Ćorića i Jusufa Rastodera pronađeni su u jezeru Perućac 2009. i 2010. godine, dok se za tijelima 17 žrtava još uvijek traga.

U decembru 2014. godine u zajedničkoj akciji policija Srbije i Bosne i Hercegovine, uhapšeno je 15 osumnjičenih za učešće u ovom zločinu i protiv njih je pokrenuta istraga.

Među uhapšenima su komandant Višegradske brigade Luka Dragičević i komandant interventnog voda Višegradske brigade Boban Inđić, kao i Gojko Lukić, brat haškog osuđenika i vođe jedinice "Osvetnici" Milana Lukića.

Predstavnici Foruma Bošnjaka položili su danas cvijeće na Spomenik na gradskom trgu u Bijelom Polju, i kratkom šetnjom do Parka Rista Ratkovića gdje je planirano postavljanje Spomen obilježja žrtvama, poručili da zločin ne smije biti zaboravljen i da procesuiranje krivaca mora biti nastavljeno, prenosi Radio bijelo Polje. 

2702bpstrpci3

Predstavnik Foruma Bošnjaka Mirsad Rastoder istakao je da porodice žrtava otetih 93. godine, sa istim emocijama doživljavaju ovaj dan, jer se u međuvremenu ništa nije promijenilo.

"I danas žrtve otmice nemaju spomenik ni u Bijelom Polju, niti bilo gdje drugo u Crnoj Gori, sudski procesi nijesu završeni, tako da još uvijek nije istraženo ko je, kada i zašto naručio zločin u Štrpcima. Taj zločin nije slučajnost. On je planiran u državnom vrhu ondašnje države u kojoj je, nažalost, i Crna Gora participirala. Zanimljivo je, da je tek poslije dvije decenije neko pokrenuo istražni postupak, a nadamo se da će u dogledno vrijeme, makar neki od učesnika zločina, biti kažnjeni", kazao je Rastoder.

Ernad Suljević, predsjednik Mladih Bošnjaka istakao je da nedavno hapšenje nekoliko osumnjičenih za zločin u Štrpcima uliva nadu da će pravda možda biti dostižna i da će počinioci i nalogodavci biti sudski procesuirani. On je, pozvao lokalnu vlast da ispuni obećanje dato porodicama žrtava, i obezbijedi lokaciju u gradu na kojoj će se nalaziti spomen obilježje „štrbačkih žrtava".

Velija Murić, pravni zastupnik porodica otetih putnika iz voza u Štrpcima poručio je da je pravda spora ali dostižna i da ratni zločin ne zastarijeva.

 

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.