Nekada dostupno samo u holivudskim blokbasterima i naučno-fantastičnim romanima, u 2015. godini broj ljudi sa ugrađenim tehnološkim uređajima je značajno povećan. Zahvaljujući izumima i širokoj upotrebi implantata kao što su pejsmejkeri, pumpe za insulin, slušni aparati i sistemi za dubinsku stimulaciju mozga, na svijetu je sve više ljudskih bića za koja se može reći da su dijelom mašine.

Međutim, skorašnji medijski izvještaji opisuju još jednu vrstu unapređenog čovjeka: to su ljudi koji ugrađuju tehnologiju u svoja tijela, ali ne iz medicinskih razloga, već zbog veće lagodnosti u svakodnevnom životu; ljudi sa pametnim implantatima mogu da kontrolišu brave, kupuju i pristupe kompjuterskim sistemima uz zamah ruke. Zatim se postavlja pitanje – kada dozvolimo da naša tijela sadrže sve više ličnih podataka kojima hakeri mogu pristupiti, da li postoji razlog za brigu?

BioNyfiken, švedska biohakerska zajednica, nastoji da približi fenomen čipovanja široj javnosti. Oni smatraju da ubacivanje pametnih potkožnih implantata nije toliko različito od nošenja minđuša i tetoviranja i da će sve više ljudi želeti da imaju NFC (Near Field Communication – komunikacija kratkog polja) kompatibilne implantate koji sadže puno informacija.

„Trend u okviru ‘Interneta stvari’ jeste da budu napravljeni proizvodi i brzo stavljeni na tržište. O bezbjednosti se razmišlja kasnije, ako i uopšte. Iako je bio-augmentacija bila tema naučne fantastike od kad znamo za nju, nije se mnogo pričalo o svakodnevnim implantatima. Šta se dešava kada su naši ključevi ispod kože? Da li neko može da postane moja virtuelna kopija tako što ćemo se rukovati? Ko me možda prati gdje god da krenem? „Nyfiken” na švedskom znači radoznao, i kada se postavljaju ovakva pitanja, zaista jesmo”, izjavio je Patrik Milund Nilsen, viši istraživač za bezbjednost kompanije Kaspersky Lab.

„Ova tehnologija je već dio stvarnosti”, kaže Han Sjoblad, jedan od osnivača organizacije BioNyfiken.

„Vidimo brz porast zajednice ljudi koji eksperimentišu sa implantacijom čipova koji omogućavaju korisnicima da brzo i lako obave niz svakodnevnih zadataka, kao što je ulazak u zgrade, otključavanje ličnih uređaja bez PIN kodova i omogućavanje čitanja različitih tipova skladištenih podataka.

„Smatram da je odraz ove tehnologije kao još jednog važnog interfejs trenutka u istoriji interakcije čovjeka i računara, slično pokretanju prvog Windows desktop računara ili prvog tač skrina. Identifikacija dodirom je inherentno prirodna za ljude. PIN kodovi i šifre nisu prirodni. Svaki dodatni uređaj koji moramo da nosimo sa sobom kako bismo se identifikovali, bilo da je u pitanju privezak za ključeve ili kartica, samo je još jedna stvar koja pravi nered u našim životima.”

„Zato smo osjetili da je ključno da radimo uz vodeće stručnjake za bezbjednost koji zaista razumiju tehnologiju kako bi nam pomogli da analiziramo rizike. Kompanija Kaspersky Lab je savršeni istraživački partner za organizaciju BioNyfiken. Oni nisu samo ugledni stručnjaci za bezbjednost i lideri javnog mnjenja, već su od početka na prvim linijama fronta tehnologija koje se tek pojavljuju i naprednih istraživanja.”

Pored istraživanja sa organizacijom BioNyfiken, kompanija Kaspersky Lab će takođe biti jedan od domaćina događaja sa širom bio-hakerskom zajednicom u Švedskoj i širom Evrope, sa ciljem da naglasi važnost bezbjednosti privatnosti. Već postoji izvjestan broj zgrada visoke tehnologije u Švedskoj, kao što je Epicentar, koje su prilagođene naprednom razmišljanju i u kojima se NFC implatati redovno koriste za niz aktivnosti, čime bivaju zamjenjeni dodatni uređaji.

„Lično, radije ne bih bio čipovan. Međutim, razumijem da tehnološki napredak ne može da se zaustavi i da će postojati inovatori koji su spremni da prihvate rizik i testiraju granice tehnologije eksperimentišući na svojim tijelima. Samo bih volio da to rade širom otvorenih očiju i sa sigurnošću na prvom mjestu, umjesto da je se sjete kasnije, kao što to često biva”, izjavio je Evgenije Kaspeski, predsjednik upravnog odbora i glavni i izvršni direktor kompanije Kaspersky Lab.

„Zato mi je drago što je organizacija BioNyfiken odlučila da radi sa nama na istraživanju sigurnosnih implikacija povezivanja naših tijela na mrežu. Možda naši istraživači ne pronađu razloge za brigu, ali ako će ljudi da imaju NFC čipove u sebi, želim da budu sigurni da su stručnjaci temeljno ispitali sve posljedice.”

Izvor:b92.net