Svi ovi nazivi opominju na duge Hristove muka na raspeću i upućuju ljude da treba da učine kakvo dobro ili milosrdno djelo - to vam je glavni zadatak za danas.

U Bosanskoj krajini i Hercegovini najčešći je naziv Crvena subota zato što se tada maste ili šaraju uskršnja jaja, najčešće u crveno. Pripovjeda se da su sva jaja pocrvenjela u trenutku kada je Isus vaskrsnuo iz groba, i zato ih valja bojiti u crveno.

Velika subota je dan uoči Vaskrsa u kome se završavaju poslovi neophodni za doček velikog praznika. Sprema se i čisti kuća, pripravlja ruho, boje jaja, po pravilu izjutra prije izlaska sunca. U Homolju mijese kolač - vaskršnjak - okićen bosiljkom, kao i manji kolačići.

U jugoistočnom Banatu mijese kolačiće koji se posle bdenija nose na groblje. Grob se preliva vinom i okadi. Na veliku subotu se ne radi u polju i žene ne rade ručne radove.

Ponoćnom Vaskršnjom liturgijom završavaju se dani žalosti i počinje praznik Vaskrsenja. Početak vaskršnjeg slavlja oglašava se zvonima na pravoslavnim hramovima koja prvi put zvone posle dana žalosti.