Priča je dobila dodatni vjetar u leđa kada je ovog mjeseca 30-godišnji Rus Valerij Spiridonov, oboljeli od spinalne mišićne atrofije, objavio da će biti prvi dobrovoljac za transplantaciju glave. Spinalne mišićne atrofije su nasljedne bolesti pri kojima propadaju nervne stanice kičmene moždine i moždanog stabla, uzrokujući mišićnu slabost i propadanje koje napreduje. Ta je bolest vodeći genetski uzrok smrti djece, piše Al Džazira.

I dok je ova vijest donijela tračak nade oboljelim od neuroloških bolesti i kancera organa, stručnjaci ističu brojne probleme pred ovakvim poduhvatom, prije svega spajanje kičmene moždine.

Neurohirurg Kemal Dizdarević, subspecijalista cerebrovaskularne hirurgije i hirurgije kičme, kaže da kompletno presijecanje kičmene moždine uvijek znači potpuni neurološki deficit ispod mjesta presijecanja. Ovo uključuje ispad motornih funkcija, svih kvaliteta osjećaja, te gubitak kontrole nad mokrenjem i stolicom.

"Ne postoji etablirani hirurški način tretmana ovakvog morfološkog oštećenja kičmene moždine koji bi rezultirao mogućnošću oporavka", ističe profesor Dizdarević. 

VELIKI TIM

Serđo Kanavero navodi da će procedura transplantacije glave trajati 36 sati, a za taj poduhvat će mu trebati tim od 150 ljekara i medicinskih sestara. Prema njegovoj procjeni, za obuku tog tima će biti potrebne dvije godine, tako da bi prvi pokušaj transplantacije mogao biti izveden 2017. godine. 

Nedavno je američka Državna institucija za hranu i lijekove odobrila nasumičnu kliničku studiju koja uključuje osobe sa kompletnim oštećenjem kičmene moždine i to je jedina relevantna studija koja se provodi na naučno zasnovan način, dodao je on. 

Dizdarević objašnjava da se regeneracija kičmene moždine u ovom slučaju pokušava postići upotrebom matičnih ćelija nakon subakutnih povreda grudne kičmene moždine.